Savezni zavod za zapošljavanje u Njemačkoj ove je godine objavio popis plaća u toj državi u koju i mnogi Hrvati odlaze raditi. Riječ je o popisu plaća za 2019. godinu, a on prikazuje srednju bruto plaću najpopularnijih zanimanja u Njemačkoj, prenosi Večernji list.
Medicinska sestra tako zarađuje 3547 eura, pekar 3502, prodavač peciva 1839, bagerist 3421, bankovni službenik 4875, inženjer građevine 5246, profesionalni vozač 2556, krovopokrivač 3265, električar 3143, elektromehaničar 3694, odgajatelj 3598…
Plaća keramičara je 3003 eura, frizera 1684, vodoinstalatera 3056, blagajnika u trgovinama 2214, konobara 1934, kuhara 2284, soboslikara 2776, zidara 3214, tesara 3153… Cijeli popis možete pronaći ovdje.
Šest poreznih klasa
No, to su iznosi koje radnik ne dobije na ruke jer se od tog iznosa prvo mora namiriti država preko poreza i doprinosa. Plaća se i porez Crkvi. Visina poreza koji se odbija od plaće ovisi pak o poreznoj klasi zaposlenika, a u računici ulogu igra i to je li radnik u braku ili je samac, je li samohrani roditelj, koliko ima djece i drugi podaci. Nijemci imaju šest poreznih klasa. Treća se, na primjer, preporučuje supružnicima čiji partner nema primanja ili su njegova mnogo manja, dok se četvrta preporučuje bračnim parovima koji zarađuju otprilike jednaku plaću. Što je veća plaća, veća je i razlika kod promjene poreznih klasa.
Na neto plaću u Njemačkoj utječe više faktora, od porezne klase do broja djece, crkvenog poreza i osiguranja. Ako netko ima bruto plaću od 3000 eura, neto plaća u prvoj poreznoj klasi bit će mu 1938 eura, drugoj 1991, trećoj 2226, četvrtoj 1938, petoj 1575, a šestoj 1533 eura.
Njemačka ima i određenu minimalnu satnicu. Početkom ove godine došlo je do povećanja minimalne plaće po satu rada s 9,19 na 9,35 eura po satu rada. Minimalna stanica uvedena je 2015. godine i startala je s 8,50 eura. Od tada stalno raste, a do sredine 2022. godine trebala bi, prema procjenama, iznositi 10,45 eura.
