Porez na nekretnine, Slavko Linićkoji je novi ministar financija , bit će vezan prvenstveno uz vrijednost i upotrebu. Prema ranijim Linićevim najavama, taj će se porez obračunavati na nekretnine u kojima se ne živi, ali i na građevinsko zemljište koje nije u funkciji.
"Porez na neupotrijebljenu imovinu će progresivno rasti, a na upotrijebljenu imovinu značajno pasti. To je poruka gospodarstvenicima. Svaka imovina koja je balast stajat će vas jako puno", kazao je u srijedu Linić.
Porezna stopa od 1,5 posto
Marina Kesner-Škred iz Instituta za javne financije, koja je napravila analizu s odgovorima na pitanje što sve treba znati o oporezivanju nekretnina, polazi od toga da bi porezna stopa u Hrvatskoj iznosila 1,5 posto. U tom slučaju, za prosječan stan od oko 60 kvadrata, uz cijenu četvornog metra od 1.500 eura, trebalo bi godišnje platiti oko 8.000 kuna poreza, piše Jutarnji list.
Paušalno određivanje poreza
No, porezni stručnjak Vlado Brkanić zbog nesređenosti zemljišnih knjiga smatra da je uvođenje poreza od 1. srpnja nerealno osim, kaže, ako će se "paušalno odrediti porez pa kome krivo, a kome drago".
"No i u tom je slučaju potrebno napraviti tablice s osnovnim koeficijentima", upozorava Brkanić. I stručnjaci s Instituta za javne financije upozoravali su da će takvi koraci države zahtijevati dodatne administrativne pripreme, ali i zapošljavanje ljudi koji će na svemu tome raditi.
Budući da su mnoge nekretnine kupljene na kredit, M. Kesner-Škreb kaže da bi poreznu osnovicu trebala činiti neto vrijednost nekretnine. Prema njenom mišljenju, na takve stanove trebalo bi plaćati manje poreze, što opet zahtijeva dodatnu administraciju.
