S obzirom na to da su se ispunili svi uvjeti za raspisivanje natječaja za istraživanje i eksploataciju plina i nafte, koji će Vlada raspisati u travnju, za godinu dana trebala bi biti poznata konkretna imena svjetskih kompanija koje imaju interes ulagati u Hrvatskoj, osim Ine-Mola koji će se svakako uključiti u proces. Kad je u pitanju istraživanje nafte, za svaku kompaniju to će biti izazov, jer iako nova seizmička istraživanja ukazuju na potencijal ugljikovodičnih nakupina duž cijelog epikontinentalnog područja Jadrana, seizmička istraživanja nisu jamstvo da u Jadranu uistinu ima nafte.
Potencijalno ogroman izvor prihoda
Ako se pak za otprilike pet godina, koliko traje čitav proces do bušenja, utvrdi da je ulaganje u istraživanje bilo isplativo i otkriju nalazišta, to je potencijalno ogroman izvor prihoda za državu. To je ujedno i velik izazov za politiku koja mora jamčiti da "laki novac" od nafte neće ugroziti razvoj drugih gospodarskih grana. Kako bilo, Hrvatska i čitava regija, uključujući Crnu Goru za investitore su jako zanimljivi, dobrim dijelom i zbog političke stabilnosti regije, zaključili su sudionici panela pod nazivom "Počinje lov na zakopano blago" održanom u sklopu Energy Investment Foruma 2014 koji se održava danas i sutra u organizaciji Poslovnog dnevnika.
Na panelu su sudjelovali Lilit Cota, direktorica Sektora istraživanja u Ini, Vladan Dubljević, pomoćnik ministra ekonomije Crne Gore, Barbara Dorić, privremena predsjednica uprave Agencije za ugljikovodike te Josip Halamić, ravnatelj Geološkog instituta.
Eksploatacijska povijest stara 60 godina
Nakon uvodnih riječi ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka koji je istaknuo važnost energetskog sektora te sinergije javnih i privatnih investitora, kao uvod u panel poslužila je prezentacija Barbare Dorić koja je detaljno pojasnila model istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, čija razrada je pred završetkom.
"Hrvatska ima eksploatacijsku povijest staru 60 godina, no resor je godinama zanemarivan, pa je Italija u Jadranu bušila na 1358 mjesta, a mi na stotinjak. To se izmijenilo donošenjem Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji je bio osnova za snimanje terena te za javno nadmetanje koje će uslijediti, pojasnila je Dorić.
Tvrtka Spectrum krajem siječnja dovršila je proces seizmološkog snimanja područja Jadrana. Snimljeno je oko 15.000 km područja u epikontinentalnom dijelu Jadrana, a podaci ukazuju na potencijal ugljikovodičnih nakupina duž cijelog područja. Potom je definirano 29 blokova na Jadranu koji će biti predmet istraživanja, te je razrađen financijski model koji predviđa da će u slučaju eksploatacije državi pripasti 60 posto prihoda od plina te 54 posto prihoda od nafte.
Proces nije ograničen samo na jednu zemlju
Proces se neće ograničiti samo na jednu zemlju, tako će Crna Gora natječaj raspisati ovih dana, a Grčka malo nakon Hrvatske. Vladan Dubljević istaknuo je da je crnogorskoj Vladi jako važno da osigura strateški interes zemlje. Također, kako bi sačuvali ostatak gospodarstva, u Crnoj Gori u slučaju početka eksploatacije planiraju u državni proračun uplaćivati tek dio prihoda, dok ostatak planiraju staviti u poseban Fond za dugoročan razvoj zemlje.
Lilit Cota smatra da će Ina sa svojim iskustvima na dosadašnjim lokalitetima biti poželjan partner globalnim igračima koji će se javiti na natječaj, iako su u Ini svjesni da rezultati seizmoloških istraživanja nisu nikakvo jamstvo da će se pronaći nafta. S tim se slaže Josip Halamić koji ističe da se procjene rezervi mogu davati tek nakon bušenja.