Naime, Vlada je ograničila direktorske plaće "na iznos od 3,2 prosječne neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama za mjesec travanj u tekućoj godini", što znači da direktori u 2011. godini ne mogu primati plaću veću od 17.260 kuna. No, plaće u upravi 3. maja i Brodotrogira veće su od tog limita za otprilike dvije tisuće kuna, kako se vidi po imovinskim karticama objavljenim na internetskoj stranici Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa. Tako je predsjednik uprave 3. maja Edi Kučan u svojoj imovinskoj kartici prijavio neto plaću od 19.444 kune, dok je član uprave istog brodogradilišta Predrag Božanić naveo da je njegova plaća 18.539 kuna. Njih dvojica u kartice nisu unijeli podatke o vrijednosti stanova, odnosno kuća koje imaju. Božanić je prijavio tek stan u Rijeci, a Kučan dvije kuće, od kojih nijednoj nije isključivi vlasnik. Treći član uprave Vladimir Jardas ili karticu nije predao na vrijeme ili ona još nije unesena na stranicu Povjerenstva.
Papreno skupi automobili i brodovi
Nadalje, plaću veću od one koju je propisala Vlada ima i predsjednik uprave Brodotrogira Mateo Tramontana, a njegova plaća je nešto veća od 18,5 tisuća kuna. On je u kartici istaknuo i da posjeduje stan od gotovo milijun kuna i građevinsko zemljište vrijedno 708 tisuća kuna, brod vrijedan 450 tisuća kuna te automobil koji procjenjuje na 350 tisuća kuna. Uz štednju od 73 tisuće eura, ukupna vrijednost svega što je Tramontana prijavio u kartici doseže 3,24 milijuna kuna!
Inače, najviše nekretnina prijavio je član uprave Brodosplita Damir Arapović, koji ima tri stana u Splitu. Arapovićeva imovina, zajedno sa štednjom od oko 375 tisuća kuna, vrijedna je 3,078 milijuna kuna. No, Arapović je prijavio i kredit koji iznosi otprilike kao njegova štednja, piše Novi list. Direktor Brodosplita Srđan Kovač prijavio je najveću štednju od 110 tisuća eura, uz napomenu da ju je naslijedio.
Dalmatinski direktori bogatiji od kvarnerskih
Direktor Kraljevice Zvonimir Novak prijavio je da on i supruga imaju imovinu vrijednu oko dva milijuna kuna, štednju od oko 800 tisuća kuna, ali u njegovoj imovinskoj kartici naznačen je i najveći kredit, i to od 290 tisuća švicarskih franaka, odnosno oko 1,7 milijuna kuna.
Zanimljivo, po podacima iz imovinskih kartica, može se zaključiti da su čelni ljudi dalmatinskih škverova bogatiji od onih koji vode kvarnerske škverove.