To je mjera koja se jednostavno morala najaviti, kaže nam Brkanić, jer lako je moguće da u financijskim tokovima poduzeća nije bilo u planu dugovanje istog časa podmiriti.
"Moguće je da tvrtkama nisu platili sve dugove ili da se moraju uzimati krediti za podmirenje poreznog duga", nabraja nam sasvim logične i sasvim moguće razloge u kojima se nalazi neka mala tvrtka u vremenu teške gospodarske krize, a koji su mogli generirati daljnja dugovanja.
Ne dovodeći u sumnju da se porezi moraju plaćati, pa i da je dobro da poreznici upozoravaju na dug i da se on ne gomila, ovakva represija, smatra ovaj porezni stručnjak, nije rješenje. Ona će proizvesti situaciju da će se tvrtke jednostavno gurnuti u stečajeve.
Najviše stradaju mali
Sol na ranu dodaju pak učestali napisi u medijima o oproštenim milijunima kuna poreznog duga tvrtkama u predstečajnoj nagodbi. Milijun eura primjerice oprošteno je taksi-tvrtki Cammeo i ekonomist Ljubo Jurčić ovdje se logično pitao – koja je to uopće strategija vođenje ove države.
"To su sve administrativne mjere koje nemaju veze sa suvremenim, tržišnim vođenjem. Pitam vas zašto je jedna taksi-služba uopće bitna za funkcioniranje države? Nije bitna", ustvrdio je Jurčić za Danas.hr.
Brkanić to naziva paradoksom ove politike u kojoj najviše stradaju mali jer oni ne mogu naplatiti svoja potraživanja od velikih, pa su prisiljeni otpisati 70 posto dugova, što još više jača insolventnost gospodarstva.
"Ovakav potez dodatno će ubrzati daljnje stečajeve i bankrote većinom malog gospodarstva, koji čini najveći dio gospodarstva. U Europi 85 posto gospodarstva čine mali i srednji poduzetnici, a u Hrvatskoj je oko 98 posto malih. Svega 500 je velikih firmi zajedno s bankama. Oko 450 poduzeća i 50-ak banaka", upozorava Brkanić.
'Svako zadiranje u raspoloživi dohodak građana je pogubno za gospodarstvo'
Po mišljenju Ljube Jurčića, Vladu je primila panika, naročito nakon novog sniženja kreditnog rejtinga, koji je bačen u smeće, najave rebalansa proračuna zbog nedovoljnog punjenja proračuna te zagarantiranog ulaska u proceduru prekomjernog deficita.
"Mislim da Vladu malo prima panika u njihovoj nesposobnosti da uspostavi gospodarski i administrativni sustav koji bi funkcionirao. Dakle u situaciji u kojoj se nalazi Hrvatska, svako zadiranje u raspoloživi dohodak građana je pogubno za gospodarstvo i za hrvatsko društvo bez obzira je li zakonski opravdano. To ne znači da kriminal treba prestati goniti, ali mnogi su postali neplatiše, barem njih 90 posto, zbog pada dohotka u općem smislu riječi, prihoda.
Da bi održala kakvo-takvo poslovanje, poduzeća nisu plaćala poreze i doprinose, a onda ni plaće radnicima, ne uvijek zbog pohlepe za profitom, nego zbog održavanja likvidnosti poslovanja u čekanju boljih vremena. Većina građana isto tako nije plaćala neke svoje troškove i obveze, u većini slučajeva zbog očuvanja koliko-toliko normalnog funkcioniranja. Dakle kad neplaćanje poreza nije pojedinačan slučaj, nego masovna pojava, onda je to sustavni i politički problem koji se ne može riješiti administrativnim mjerama, nego sustavnim i političkim mjerama", objašnjava član našeg Stručnog tima Ljubo Jurčić.
Daljnji pad potrošnje i standarda građana
Ovaj ekonomist drži da će ovakve ovrhe i porezna presija, bez obzira koliko bili zakonski opravdani, proizvesti veće društvene štete nego koristi kad se primjenjuju u situaciji pada dohotka građana, poduzeća i tako dalje.
"Ovakve mjere mogu imati pozitivan društveni, ekonomski i politički učinak jedino ako se provode u situaciji porasta dohotka. Vlada radi greške u redoslijedu", zaključuje Jurčić.
Njegovo je mišljenje da će ovakva represivna porezna mjera rezultirati daljnjim padom potrošnje i padom standarda građana.
O svemu se oglasila i Porezna uprava, čije priopćenje donosimo u cijelosti:
Ministarstvo financija, Porezna uprava je u više navrata poduzetnicima dala priliku da uz povoljnije uvjete plate svoja dugovanja za poreze i ostala javna davanja.
S obzirom da je Porezna uprava temeljem Općeg poreznog zakona dužnike opominjala telefonskim putem i nakon toga im slala opomene, te da isti nisu iskoristili mogućnosti predstečajnih nagodbi, niti četiri reprograma od 2012. godine, na koje su putem javnih glasila više puta pozivani, pristupit će se prisilnoj naplati dospjelih tražbina.
Prema fizičkim i pravnim osobama koje su iskoristile mogućnost reprograma ili predstečajne nagodbe, neće se krenuti s mjerama prisilne naplate. Prema podacima Financijske agencije, do 30. rujna 2013. godine ukupno je predano 5.098 zahtjeva za pokretanje predstečajne nagodbe, od tvrtki s 41.951 zaposlenim te iznosom dugovanja od 48,7 milijardi kuna.
Od ukupnog broja predanih zahtjeva, njih 562 odnosi se na dug veći od 10 milijuna kuna od tvrtki koje zapošljavaju 29.095 zaposlenih s dugovanjem od 44,4 milijardi kuna. 655 zahtjeva odnosi se na redovni postupak s dugovanjima do 10 milijuna kuna od tvrtki koje zapošljavaju 7.400 zaposlenih te imaju dug od tri milijarde kuna, a 3.881 zahtjev odnosi se na skraćeni postupak predstečajne nagodbe.
Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
