Vladu su stisnuli rokovi i po svemu sudeći neće moći ispoštivati rok o plaćanju svih obveza države do 1. lipnja. Riječ o dugovima javnih poduzeća i zdravstvu, koje duguje 2,4 milijarde kuna.
Premijerka Jadranka Kosor to još javno nije priznala, ali potvrđuju to izmjene u provedbenom planu u kojem umjesto "jednokratno podmirenje dugova iz domene utjecaja Vlade s rokom do 1. lipnja 2010." stoji "kontinuirano praćenje likvidnosti i odražavanje rokova plaćanja od 45 dana od 1. siječnja 2010.".
Glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da je od početka bilo jasno da je prvi deadline preoptimističan, na što su upozorili i ekonomisti koji su sudjelovali u izradi mjera za oporavak gospodarstva.
Smatra da se problem nelikvidnosti sustava ne može riješiti samo skraćivanjem rokova plaćanja, nego da su u javnim poduzećima nužne strukturne promjene, pa i novi zakonski okviri. Za razliku od privatnog sektora, kaže, u javnom tijekom krize nije došlo do restrukturiranja poslovanja, smanjena broja zaposlenih niti rezanja potrošnje, zbog čega nije jednostavno riješiti nelikvidnost koja najviše šteti malim i srednjim poduzećima.
Šantić očekuje da će do rebalansa proračuna doći tijekom lipnja i da će on pokazati koliko je Vlada odlučna u provođenju zacrtanih mjera.
"Kratkoročno, najvažniji cilj je rebalans proračuna u koji treba ukalkulirati promjene u poreznom sustavu. Bit će važna rashodovna strana, visina rashoda i struktura rashoda", kaže Šantić, dodajući da rezanje socijalnih prava nije laka politička odluka, ali da je za provođenje zacrtanog i oporavak nužno rezanje javnih troškova.
Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria Banke, ocjenjuje da se dosta stvari pomaknulo, a kao mogući razlog prolongiranja plaćanja obveza države navodi izrazito nepovoljne uvjete zaduživanja na stranom tržištu, uzrokovane krizom europskih javnih financija.
"Ne treba dramatizirati. Mora se u obzir uzeti da se se uvjeti značajno promijenili. Ne bi bilo dobro ići u nova zaduživanja po nepovoljnim uvjetima", kaže Stojić.
Procjenjuje da će do kraja ove godine državi trebati oko 2 milijarde eura za pokriće deficita i financiranje kratkoročnih troškova reformi, te da bi se kratkoročnim refinanciranjem na domaćem tržištu zaduživanje u inozemstvu moglo prolongirati i do jeseni.
Prethodni članak:
arti-201005240263006
