Dr. Željko Lovrinčević odgovorio je ministru financija Slavku Liniću koji je stručnjake Ekonomskog instituta nazvao "statističarima", jer su predvidjeli pad BDP-a za jedan posto u odnosu na 2011. Rekao je da on osobno nije radio na projekcijama, ali da su one u prosjeku ostalih projekcija. "Projekcija pada za minus jedan posto je u okviru projekcija koje koristi Hrvatska narodna banka, Svjetska banka i MMF i nalaze se u kategoriji takozvanih relativno optimističnih projekcija jer druge kuće, uključujući poslovne banke i slične agencije, imaju nešto negativnije prognoze za Hrvatsku od ovih", kaže za Globus Lovrinčević, dodajući da iz tog razloga smatra da je nalaz Instituta objektivan.
Kada je u pitanju gospodarska situacija zemlje, ekonomski savjetnik bivše premijerke Jadranke Kosor kaže da se paralelno odvija nekoliko procesa.
Proračun se puni, a zaposlenost i proizvodnja padaju
"Sasvim je izvjesno da je Hrvatska u prvom kvartalu ove godine ušla vrlo brzo u novu recesiju i da će zabilježiti pad od 1,5 do 2 posto na međugodišnjoj razini. No, istovremeno se događa i proces poboljšanja punjenja proračuna, pa se čini kao da gledate dvije odvojene ekonomije. S jedne strane proizvodnja pada i pada zaposlenost, pogoršavaju se uvjeti u međunarodnoj razmjeni, a s druge strane u proračunu ima dovoljno prihoda, što je posljedica jednokratnih učinaka poput povećanja stope PDV-a, promjena u sustavu oporezivanja dobiti i jednim dijelom pojačanih aktivnosti djelovanja Porezne uprave na prikupljanju i naplati poreza iz prethodnih razdoblja", kaže Lovrinčević.
Usporedbe radi, krizni porez prethodnoj je vladi donosio 2,5 milijardi kuna godišnje, a današnje opterećenje kućanstava kroz cijene energenata, veću stopu PDV-a i komunalnih naknada, dva i pol puta je veće nego što je bio krizni porez.Od kraja svibnja, kad se opozicija konsolidira i kad počne socijalni pritisak, Lovrinčević ocjenjuje da će prestati "ležerno vladanje u kojem se odlučuje bez objašnjenja građanima".
Lovrinčević se čudi što ministar financija Linić iskazuje zadovoljstvo jer porezima puni proračun, s obzirom da proizvodnja i zaposlenost u zemlji padaju, a znakovit je i pad realnog životnog standarda.
Udar na kućanstva
"Dobar dio troškova u ovoj situaciji prebačen je na sektor kućanstva. Usporedbe radi, krizni porez prethodnoj je vladi donosio 2,5 milijardi kuna godišnje, a on je uglavnom zahvaćao one koji imaju primanja preko šest tisuća kuna, a današnje opterećenje kućanstava kroz cijene energenata, veću stopu PDV-a i komunalnih naknada, dva i pol puta je veće nego što je bio krizni porez. Sektor kućanstava odgovorio je na način na koji je mogao, a to je smanjenjem potrošnje. Vlada će morati uložiti puno truda kako bi pojedinim manjim investicijama države vratila i povjerenje građana i poduzetnika", kaže Lovrinčević.
Ocjenjuje da je prema građanima i poduzetnicima stvoren negativan front te da zbog toga potpora Vladi drastično pada. Uz to, dodaje, stvari ne funkcioniraju kako treba.
"U ovom trenutku sustav u cjelini nitko ne kontrolira. Pojedini potpredsjednici, odnosno ministri su zabavljeni vlastitim aktivnostima koje su im prioritet. Ministar financija želi napuniti proračun, a potpredsjednik Čačić pokušava realizirati projekte u onom segmentu koji se njemu čini segmentom odgovornosti. Poduzetnički sektor je u tom smislu u Vladi istrgan, isparcijaliziran i ne postoji netko tko bi se njima bavio u cjelini i zato nema koordinacije s poduzetničkim sektorom koji ima kapacitet za investicije. Bez toga se ne može pokrenuti ciklus gospodarskog oporavka. To nedostaje u matrici ekonomske politike", zaključuje Željko Lovrinčević.
