Bolje upravljanje državnom imovinom jedna je od ključnih točaka programa kojim je premijerka Jadranka Kosor najavila zaokret u ekonomskoj politici. Prividna odlučnost Banskih dvora da napokon stanu na kraj posvemašnjem šlamperaju kada je u pitanju državna imovina podrazumijeva i značajno reduciranje državnog portfelja, a prvi bi na bubanj trebali ići paketi državnog vlasništva koji predstavljaju manje od 25 posto temeljnog kapitala.
Problem je što državna imovina koja je na prodaju sada vrijedi drastično manje nego što je to bio slučaj prije nekoliko godina. Tek bi time teza o rasprodaji obiteljskog srebra mogla dobiti puni smisao, i to ponajprije zahvaljujući traljavosti političke garniture koja je, unatoč brojnim predizbornim obećanjima, godinama oklijevala uhvatiti se ukoštac s tim problemom, piše Jutarnji list.
Nekadašnji potpredsjednik Vlade Damir Polančec još je prije nekoliko godina najavio konsolidaciju državnog portfelja, no do danas se stvari nisu pomakle s mrtve točke.
Uzme li se za početak samo famozni raspoloživi portfelj, popis vlasničkih udjela pod kontrolom države koji čine manje od 25 posto temeljnog kapitala.
Kada iz portfelja koji je sastavio Hrvatski fond za privatizaciju izoliraju samo tvrtke čijim se dionicama na Zagrebačkoj burzi trgovalo unutar posljednjih mjesec dana, dolazi se do cifre od otprilike 330 milijuna kuna. Povratak koju godinu unatrag, do vrhunca dominacije optimista i serije rekorda zabilježenih u prosincu 2007., spomenuta se brojka penje sve do 886 milijuna kuna.
Prethodni članci:
arti-201005190688006 arti-201005070446006
