Euro zonom upravlja 'država iz sjene' - tvrdnja kao da je izašla s blogova i internetskih stranica opskurnih tvoraca teorija zavjere. No, iza ovog pojma 'države iz sjene' i ideje da zonom eura, pa tako i Europom sve više vlada jedan gremij sastavljen od političara, ekonomista i bankara, stoji jedan od najpoznatijih njemačkih ekonomista.
Thomas Mayer, nekadašnji glavni ekonomist Deutsche Banka, predstavio je teoriju superdržave iz sjene koja sve više i više povlači važne poteze koji se tiču stotina milijuna građana. "U ovoj eurodržavi iz sjene imate sve elemente: vladu u sjeni, to je Europsko vijeće. Imate izvršnu vlast u sjeni, to je skupina zemalja s eurom. A imamo i mobilnu interventnu skupinu na terenu koja uskače kada se pravila grubo prekrše, to je Trojka (s po jednim predstavnikom Međunarodnog monetarnog fonda, Europske komisije i Europske središnje banke, op.a.)", objašnjava Mayer. Bez ove tvorevine, valuta euro trenutno ne bi bila u stanju preživjeti, piše Deutsche Welle, jer s obzirom da Europska središnja banka više nije neovisna ustanova, nego postaje politička emisijska banka koja financira dugove svojih članica, ona treba iza sebe jednu državu. I tu se, kako kaže Mayer, pojavljuje famozna 'država iz sjene'.
Sve se temelji na mreži ugovora
Pravni temelj za stvaranje ove "super države" su ugovori za koje velika većina građana Europske unije nikad nije čula, poput zakonskih paketa "Two Pack" ili "Six Pack". Nadalje, koliko građana zapravo razumije što se skriva iza famoznog fiskalnog pakta? "Ova gusta mreža ugovora ograničava suverenost nacionalnih država i nameće im određeni stupanj discipline kako bi mogle djelovati unutar dužničkog sustava", objašnjava Mayer.
No, 'država iz sjene' i njezina pravila igre polako nailaze na sve veći otpor. Ciparska vlada dugo se odupirala spasonosnom paketu te je tijekom pregovora radije u obzir uzimala sve ostale opcije, pa čak i državni stečaj. Talijani su svrgnuli tehnokratsku vladu predstavnika države u sjeni Marija Montija, koju ionako nikad nisu ni izabrali. U međuvremenu u talijanskom parlamentu nitko ne raspolaže većinom, zemlja je blokirana u političkom smislu. Istodobno stižu vijesti o porastu nezaposlenosti u zoni eura, gospodarstvu koje se smanjuje, prosvjedi protiv mjera štednje su svakodnevica u Grčkoj, Španjolskoj i ostalim dužničkim zemljama.
Hoće li euro završiti kao rublja?
Mayer povijesne paralele sadašnjem stanju unutar "super države" pronalazi u situaciji koja je vladala u republikama nastalim nakon raspada Sovjetskog Saveza. U ovim zemljama, među kojima je vladalo ogromno međusobno nepovjerenje, na snazi je još uvijek bila rublja, a i svoje dugove su te zemlje regulirale preko središnje banke u Moskvi. Post-sovjetska monetarna unija se raspala nakon što su zonu rublje 1992. napustile baltičke zemlje, a godinu dana kasnije i sama Rusija. "Ukoliko nam ne pođe za rukom održati autoritet države iz sjene, tada nam prijeti sudbina zone rublje", kaže Mayer.
Stoga je bilo nužno da Bruxelles učini pritisak na Cipar. No, prijeteći obračun 'države iz sjene' s Italijom, trećom po redu najvećom euro državom, mogao bi dovesti do njezinog izlaska iz zone eura što bi ujedno značilo i krah monetarne unije.
