Na burzi rada iznimno dobro kotiraju i učitelji razredne nastave, profesori hrvatskog i stranih jezika, te profesori matematike i defektolozi, kao i odgojitelji.
Osim ovih zanimanja, koja su u travnju bila u vrhu interesa domaćih poslodavaca, potražnja vlada i za inženjerima građevinarstva, magistrima farmacije, agronomima, ali u velikoj mjeri i diplomiranim ekonomistima i pravnicima, kojih na tržištu doduše ima posve dovoljno.
Istraživanja raznih agencija za zapošljavanje pokazuju da na tržištu rada dobro prolaze i visokoobrazovani informatički stručnjaci, odnosno programeri, te stručnjaci u području ljudskih resursa. Hrvatsko će gospodarstvo, nažalost, na deficitarne visokoobrazovane stručnjake čekati još godinama jer upisne kvote na sveučilištima nisu prilagođene potrebama tržišta rada. Ako se u upisnoj politici nešto hitno ne promijeni, Hrvatska će za koju godinu osim liječnika biti prisiljena uvoziti inženjere elektrotehnike, informatike, fizičare, odnosno kadrove koji bi trebali biti nositelji gospodarskog razvoja, upozoravaju poslodavci.
Bernard Jakelić, v.d. glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca, smatra da promjena upisnih kvota ide jako sporo, a da brojni arhaični programi studija ne odgovaraju potrebama tržišta rada i odvraćaju mlade ljude od prirodnih znanosti.
Traže se konobari, pipničari, čistačice i kuhari
S fakultetskom diplomom na riječkoj burzi rada je 1.495 osoba, a gotovo polovicu visokoobrazovane nezaposlene populacije čine diplomirani ekonomisti. Naime, 607 vlasnika diplome Ekonomskog fakulteta trenutno se nalazi u potrazi za poslom, koja prema ocjeni direktora riječke Agencije za zapošljavanje Milana Lukše nikada nije bila teža.
"Ne sjećam se kada sam zadnji put imao potražnju za takvim kadrom. Upravo iz tog razloga veliki je broj onih, posebno diplomiranih ekonomista, koji zbog nemogućnosti pronalaženja posla sada prihvaćaju sezonska radna mjesta poput pomoćnog osoblja u kuhinji, kafićima ili, pak, sobarica", napominje Lukša. Upravo su konobari, pipničari, čistačice, posluga, kuhari i prodavači prošli mjesec bili najtraženiji kadar na riječkom Zavodu za zapošljavanje. Lukša pojašnjava kako je ključ problema u činjenici da obrazovanje nije usklađeno s potrebama tržišta. Iako diplomirani ekonomisti najviše participiraju u strukturi nezaposlenih osoba s diplomama, iskustva riječke podružnice Zavoda za zapošljavanje govore da taj profil ipak dolazi do radnog mjesta, i to zahvaljujući dodatnim znanjima i vještinama koje im omogućuju zaposlenje na poslovima koji nisu usko vezani uz ekonomsku struku.
Prema procjeni CEDEFOP-a (Europski centar za razvoj strukovnog obrazovanja) do 2020. godine u zemljama EU otvorit će se 100 milijuna radnih mjesta. Očekuje se jačanje uslužnog sektora, potražnja za poslovnim uslugama, kao što su IT, osiguranje i konzultantske usluge, te djelatnicima u zdravstvu i socijalnom radu. Očekuje se porast zapošljavanja u djelatnosti građevine, energetike, vode i gospodarenja otpadom, prijevoza, agrikulture i šumarstva.
Prethodni članci:
arti-201005210204006 arti-201005040025006