"Očekuje se povećanje globalnih tokova na više od 1.200 milijardi dolara u 2010., dalji rast na 1.300 do 1.500 milijardi dolara u 2011. te kretanje prema 1.600 do 2.000 milijardi dolara u 2012.", navodi UNCTAD u Svjetskom izvješću o ulaganjima 2010.
Izravna strana ulaganja dosegnula su rekordnih 2.100 milijardi dolara u 2007. godini, prije pada na 1.100 milijardi dolara u 2009., izazvanog globalnom financijskom krizom koja je gurnula svjetsko gospodarstvo u recesiju.
"Skromni oporavak" zabilježen je u prvoj polovici 2010. "što je izazvalo nešto opreznog optimizma prema kratkoročnim izgledima za izravna strana ulaganja", navodi UNCTAD, UN-ov ekonomski 'think-tank'.
"Dugoročno bi oporavak tokova izravnih stranih ulaganja trebao dobiti na zamahu," ocjenjuje se u izvješću, uz upozorenje da je prognoza puna neizvjesnosti s obzirom na rizike, uključujući i moguću krizu s državnim dugovima u europskim zemljama.
Očekuje se da će južna, istočna i jugoistočna Azija igrati vodeću ulogu u oporavku, s Kinom kao motorom rasta regije, koja postaje ključni faktor u određivanju tokova izravnih stranih ulaganja.
Dok je Kina i dalje atraktivna za investitore u regiji, suočava se s rastom troškova u obalnim područjima, tako da postaju manje privlačna za radno intenzivne industrije koje se sele u susjedne zemlje.
Kina pak, koja se kreće uzlazno u lancu dodane vrijednosti, sukladno tome traži ulaganja višeg stupnja.
"Zbog veličine gospodarstva i potencijala za rast, Kina postaje ključna sila koja bi mogla oblikovati krajolik proizvodnje u regiji u godinama koje dolaze", ocjenjuje se u izvješću.
U Europi i Sjevernoj Americi, koje nose teret globalne krize, ulazna ulaganja dramatično su pala u 2009. Samo u SAD-u smanjena su za 60 posto na 130 milijardi dolara, dok su u Europskoj uniji pala za trećinu.
UNCTAD, međutim, ocjenjuje da su se "kratkoročni i srednjoročni izgledi za dotok izravnih stranih ulaganja poboljšali u prvoj polovici 2010." u tim zemljama.
Konkretno, očekuje se porast dotoka izravnih stranih ulaganja zahvaljujući svježim krugovima privatizacije u europskim zemljama s velikim javnim dugovima i proračunskim deficitima, koje će na taj način pokušati prikupiti sredstva za uravnoteženje svojih proračuna, ističe UNCTAD.
Izvješće UNCTAD-a pokazuje da regija tranzicijskih zemalja jugoistočne Europe i Zajednice neovisnih država (CIS), u koju spada i Hrvatska, slijedi globalne trendove, s "očekivanim umjerenim povećanjem izravnih stranih ulaganja" u 2010. godini.
Izvješće otkriva da je priljev izravnih stranih ulaganja u regiji pao za 43 posto, na 70 milijardi dolara u 2009. kako je ekonomska i financijska kriza smanjila povjerenje stranih ulagača u snagu gospodarstava regije, a investicijski planovi su reducirani ili odgođeni.
U jugoistočnoj Europi završetak projekata povezanih s privatizacijom učinio je tokove izravnih stranih ulaganja osjetljivim na opadanje u svjetskom gospodarstvu. Međutim, tokovi izravnih stranih ulaganja u podregiji su manje pogođeni nego u CIS-u, jer strani investitori još uvijek nalaze privlačnim projekte u uslužnim djelatnostima orijentiranim na domaće tržište.
Financijski sektor zabilježio je najviše ulaganja.
Izravna strana ulaganja u bankarstvu u jugoistočnoj Europi u porastu su od ranih 2000-ih, potaknuta restrukturiranjem i privatizacijom. Kao rezultat toga, u 2008. je 90 posto bankovne aktive bilo u vlasništvu inozemnih banaka, što je odigralo uglavnom pozitivnu ulogu tijekom globalne financijske krize. Nedavna grčka dužnička kriza, međutim, oživjela je zabrinutosti da bi velika prisutnost stranih banaka mogla kanalizirati sustavne rizike u podregiju, navodi UNCTAD.
Većina nedavnih političkih mjera u regiji usmjerena je na poticanje ulaganja, uključujući pojednostavljenje registracije poduzeća, smanjenje ograničenja za transakcije u stranoj valuti ili poboljšanje uvjeta u posebnim gospodarskim zonama.
U podacima o tokovima izravnih stranih ulaganja u Hrvatskoj, UNCTAD bilježi pad sa 6,14 milijardi dolara u 2008. godini, na 2,60 milijardi dolara u 2009., za ulazna ulaganja. Kod izlaznih ulaganja iz Hrvatske zabilježen je pad s 1,41 milijarde dolara u 2008., na 1,26 milijarde dolara u 2009.
Unatoč tome padu, Hrvatska je u obje kategorije, ulaznih i izlaznih ulaganja, među vodećih pet primatelja i izvora kod tokova izravnih stranih ulaganja u regiji u 2008. i 2008. godini. Kod ulaznih ulaganja je na četvrtom mjestu, iza Rusije, Kazahstana i Ukrajine a ispred Srbije, dok je kod izlaznih ulaganja na trećem mjestu, iza Rusije i Kazahstana, a ispred Azerbejdžana i Ukrajine.
