O problematici postojanja i primjene valutne klauzule nakon ustavne tužbe kojom se traži njezino ukidanje raspravlja se najčešće u krugu ekonomista, no nezaobilazan je i njezin pravni aspekt.
Predsjednik zagrebačke Udruge pravnika u gospodarstvu Miljenko Giunio upozorio je na pravničkom skupu u Opatiji na loše posljedice koje bi na postojeće ugovore imalo eventualno ukidanje odredbe iz Zakona o obveznim odnosima. Njome se dopušta odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u hrvatskoj valuti izračunava na temelju cijene zlata ili tečaja kune u odnosu prema stranoj valuti.
"Opća gospodarska i socijalna situacija u zemlji, a naročito veći rast vrijednosti nekih valuta (švicarskog franka) i njihov utjecaj na kreditne obveze potencirali su to pitanje. No eventualno ukidanje odredbe čl. 22. ZOO-a imalo bi veće posljedice", upozorava Giunio.
Pojašnjava da ne samo da bi se pravno onemogućilo sklapanje poslova s takvom valutnom zaštitom već bi bili dovedeni u pitanje i svi postojeći ugovori s takvom - u tom slučaju proglašenom neustavnom - ugovornom odredbom.
Valutne klauzule pridonose načelu jednakih davanja
"Dogodilo bi se slično onome što se zbilo nakon ukidanja propisa o novčanim kaznama za parkiranje: postavljale bi se dvojbe o važenju ugovornih klauzula u zatečenim poslovima, sudovi bi ih rješavali različito i to bi stvorilo veliku pravnu nesigurnost. Naime, iza takvih propisa stoje ugovorni odnosi. Jednostavnija je situacija kada se ukida neki propis koji nalaže neko postupanje jer se od ukidanja propisa drukčije postupa i nema retroaktivnog učinka", objasnio je Giunio, a prenosi Poslovni dnevnik. Izostavljanjem valutne klauzule isključio bi se valutni rizik za primatelja kredita, dok bi se povećavo za davatelja, a to bi stvorilo tendenciju povećanja kamata, objašnjava Giunio. Podsjeća da je u nas visina ugovornih kamata ograničena na 14 posto, odnosno 21 posto godišnje, što je već dosta visoko zahvaljujući visokoj eskontnoj stopi NHB-a koja je 31. prosinca 2007. povišena sa 4,5 na 9 posto.
Vezani članci:
arti-201101140021006 arti-201101180013006 arti-201103280345006 arti-201104280175006