Općina Udbina, u kojoj većinom žive ljudi srpske nacionalnosti, u kolovozu je postavila dvojezične ploče na zgradi općine i kulturno-informativnog centra. Ploče su postavljene na prijedlog Vijeća srpske nacionalne manjine, a za njih je u svibnju jednoglasno glasalo cijelo Općinsko vijeće.
U Udbini su na vlasti Samostalna demokratska srpska stranka i HDZ, koji je također podržao postavljanje dvojezičnih ploča.
"Stalno radimo na razvijanju suživota. Postavljanje ćiriličnih ploča rezultat je dogovora dvaju naroda. Ispoštovali smo Ustavni zakon i europske zakone", kaže načelnik općine Ivan Pešut, odbacujući optužbe o političkoj trgovini da je prijeizbornom koalicijom HDZ-a i SDSS-a on dobio načelničku fotelju, a njegovi partneri ćirilične natpise.
'Ako nećemo surađivati, osuđeni smo na propast'
Pešut kaže da su u Udbini, u kojoj ima 51 posto Srba, međunacionalni odnosi na zavidnoj razini. Naravno, dodaje, manje grupe su nezadovoljne. U prvom redu to su neke braniteljske udruge.
"Razumijem branitelje i braniteljske udruge. I ja sam bio branitelj. Suosjećam sa svima koji su u ratu izgubili članove obitelji, i u mojoj je obitelji bilo žrtva, ali moramo gledati na budućnost. Pozvao bih branitelje da dođu i na pomognu u razvoju Udbine, ovdje ima mjesta za sve. Ako nećemo zajedno surađivati, osuđeni smo na propast", kaže Pešut.
Odbacuje spekulacije po kojima je odlučio maknuti tablu na kojoj piše Hrvatska Udbina, a koju je 1997. godine u mjestu postavila Udruga Udbinjani na spomen na događaje iz 1942. kad su Hrvati protjerani iz mjesta. Tabla se za sada neće uklanjati, a kad će to trebati učiniti zbog dotrajalosti, kaže da će je zamijeniti nekim simbolom Udbine istog ili sličnog sadržaja.
Nezaposlenost ispod pet posto
Kao rijetko koje mjesto u Hrvatskoj, Udbina se može pohvaliti stopom nezaposlenosti ispod pet posto. U Gospodarskoj zoni Podudbina, koja se prostire na 98 hektara, posao u sedam proizvodnih objekata našlo je 142 ljudi i još petnaestak u uslužnim djelatnostima. U samo u tri godine u proizvodnji je otvoreno 110 radnih mjesta, što je jako puno ako se zna da mjesto s okolnim selima broji oko 1.800 stanovnika.
Uz pomoć države ovo ljeto su završili uređenje dodatnih 8,5 hektara površine na kojoj se očekuju novi ulagači. Za uređenje infrastrukture u novom dijelu gospodarske zone povukli su 4,5 milijuna kuna iz pretpristupnih fondova, a projekt se financirao i s dva milijuna kuna kredita.
"Borimo se, teško je danas doći do investitora. Prije tri godine neki su bili zainteresirani za ulaganje u Gospodarskoj zoni Podudbina, ali su zbog globalne ekonomske krize odustali. Pozitivno je to što su postojeći investitori u gospodarskoj zoni poprilično jaki i profitabilni", kaže Zlatko Brkić zamjenik načelnika i savjetnik za razvojne planove i investicije.
Jedan od velikih projekata a koji provodi privatni investitor je izgradnja vjetroparka. Napravljena je studija utjecanja na okoliš i u toku je ishođenje lokacijske dozvole, no od projekt neće biti ništa ako država ne poveća kvote i naknadu za obnovljive izvore da bi se potpisao Ugovor o otkupu električne energije.
"Ponosni smo što se proizvodnja zasniva na domaćem resursu – drvu i što se većina proizvoda izvozi. Zadovoljni smo što smo ljudima riješili egzistenciju i što konstantno raste standard stanovnika Udbine", kaže načelnik Pešut.
Problem u Udbini je nedostatak obrazovanog kadra. Kronično fali učitelja, nastavnika, ekonomista, inženjera, te kvalificirane radne snage strojarske i drvne struke. Prema riječima načelnika, i bez otvaranja novih radnih mjesta, trenutačno nedostaje desetak visokoobrazovanih ljudi.
"Ako koji novi investitor i pokaže interes, problem će biti kvalificirana radna snaga. Trebat će nam ljudi koji će morati dolaziti 'sa strane', a oni će poslodavce više stajati i nakon putovanja će biti umorni za rad", kaže Brkić, ističući da mjestu, kako bi zaživjelo, nedostaje 500-tinjak ljudi.
Liječnik iz Palestine
Pozitivno je što se nakon školovanja mladi vraćaju u Udbinu i što se promijenio negativan trend iseljavanja. No, oni koji dođu raditi iz drugih mjesta, uglavnom, odrade posao i odlaze. Tako, primjerice, učitelji i nastavnici na posao u Udbinu putuju iz Rijeke, Zadra i Gospića. U zadnjih 15-ak godina u ambulanti Udbina se izmijenilo 6-7 liječnika, a u zadnjih šest godina u ovoj zdravstvenoj ustanovi radi liječnik Palestinac.
Dok gotovo cijelu zemlju muči vrlo visoka stopa nezaposlenosti, apsurdno je da je najveći problem ovog malog ličkog mjesta naći radu snagu i privući ljude da ostanu. U Općini kažu da bi sve bilo jednostavnije kad bi im država u vlasništvo dala stanove koje ima u Udbini, a od kojih neki već godinama zjape prazni.
U svakom slučaju, pred onima koji su proteklih godina bili sposobni pokrenuti gospodarstvo sada je novi zadatak – privući ljude koji bi pokrenuli društveni život i sadržaje, a kako bi svi zajedno Udbinu učinili poželjnim mjestom za život.
Iako je puno učinjeno na razvoju infrastrukturnih projekata, i to zahvaljujući pomoći države (Udbina je područje od posebne državne skrbi), ostalo je još posla. Jedan od najvećih problema je neriješen sustav kanalizacije. U mjestu postoji nekoliko divljih ispusta iz kojih se godinama izlijevaju fekalne, otpadne i oborinske vode, te tako postaju prijetnja okolišu.
Načelnik Ivan Pešut ističe da je za rješenje ovoga problema potreban velik novac – oko 25 milijuna kuna. Sustav kanalizacije namjeravaju riješiti povlačenjem novca iz fondova EU i financijskom pomoći države. Dok se projekt ne realizira, kaže Pešut, osuđeni su izvoditi male tehničke sanacije.
Dajte svoju ocjenu onoga što ste pročitali, iznesite koje vas poteškoće muče, što biste najradije promijenili u svom gradu, a na što ste ponosni. Na adresu djelujlokalno@portal.net.hr šaljite nam svoje priče, a mi ćemo potražiti odgovore na vaša pitanja i tražiti očitovanje nadležnih.
