Posebno je kritično, ocjenjuje se u posljednjem Biltenu Hrvatske narodne banke, bilo posljednje lanjsko tromjesečje, kada ulaganja iz inozemstva praktično nije ni bilo. Cjelokupni iznos ino-ulaganja u posljednjem lanjskom kvartalu od samo stotinjak milijuna eura zapravo se, ocijenili su u HNB-u, odnosio na pretvaranje duga u kapital nekih privatnih tvrtki. "S tek šest milijuna eura uloženih u nove projekte tijekom posljednja tri mjeseca 2012. nastavlja se suzdržanost međunarodnih ulagača prema ulaganju u Hrvatsku", navodi se u biltenu HNB-a.
Investitori bježe s jugoistoka Europe
"Hrvatska je lani imala nastavak procesa pada stranih ulaganja, koja su, inače, i ranijih godina bila na niskim razinama. No, u dio zemalja u regiji, posebno u srednjoj Europi i na Baltiku, strani se kapital počeo vraćati, što se vidi i po dinamici gospodarskog oporavka u tim zemljama. Jugoistočna Europa je u očima investitora postala drugi svijet, kojem, na žalost, i mi pripadamo", komentira za Jutarnji listŽeljko Lovrinčević s Ekonomskog instituta.
Osim zemalja srednje Europe i Baltika, strani kapital u sve većoj mjeri odlazi i u Rusiju, Ukrajinu i Tursku, inače, neke od rijetkih zemalja čiji poslovni ljudi pokazuju sve veće zanimanje za ulaganjima u Hrvatsku. Ulagače iz realnog sektora u njihovu pohodu na europski istok slijede i banke, a Hrvatska, kao i ostatak europskog jugoistoka, tu ostaje kratkih rukava. Razloga za to ima puno i kreću se u rasponu od dugotrajne recesije, kroz koju prolazimo već petu godinu za redom, preko neprovedenih reformi, koje bi nas učinile privlačnima stranim ulagačima, pa do izostanka prihoda od privatizacije posljednjih nekoliko godina. "Jugoistok Europe je stao", zaključuje Lovrinčević.
Iako podaci o ukupnim ulaganjima stranaca u hrvatsko gospodarstvo u posljednjih 20 godina ne izgledaju loše, budući da su ukupne strane investicije dosegle 26,75 milijardi eura, treba naglasiti da je u Hrvatskoj i dalje vrlo malo ‘greenfield’ ulaganja, onih koji proizvodnju pokreću od nule, a čiji je rezultat povećanje zaposlenosti i izvoza. Statistika središnje banke pokazuje da su stranci od 1993. do kraja prošle godine najviše novca plasirali u naš financijski sektor, posebno u banke, zatim u sektor trgovine, telekome i naftnu industriju, te u nekretnine.
