"Hrvatska je dobila dobre ocjene svoje monetarne i fiskalne politike. U razgovorima s dužnosnicima Svjetske banke i MMF-a nove mjere i program gospodarskog oporavka RH su izuzetno su dobro primljeni i dobro ocijenjeni", rekao je Ivan Šuker koji u Washingtonu sudjeluje u radu proljetnog zasjedanja MMF-a i Svjetske banke.
"Dužnosnici MMF-a i Svjetske banke ocjenjuju da su mjere u programu dobro pogođene, od strukturnih reformi, rasterećenja proračuna i poreznih reformi do mjera socijalne politike", rekao je Šuker najavljujući da će u okviru što brže provedbe tih mjera ministarstvo financija do lipnja "predložiti puno novih zakona".
On je najavio da iduće srijede u Zagreb dolazi izaslanstvo MMF-a, u sklopu konzultacija po članku IV. statuta MMF, koja će zajedno s hrvatskim dužnosnicima "detaljno secirati pojedine mjere" novog programa.
Istakao je da će ocjene izaslanstva MMF-a imati ključni utjecaj na cijenu kapitala za Hrvatsku na financijskim tržištima.
Šuker je opovrgao napise u djelu hrvatskog tiska kako je došao u Washington dodatno zadužiti Hrvatsku, odnosno tražiti kreditore ili zajam MMF-a, rekavši "da takva teza nema veze s ničim", jer je općepoznato da se svakog proljeća održava skupština MMF-a i Svjetske banke, što je povod dolaska. Napomenuo je da Hrvatska nije iskoristila ni postojeća "prava vučenja" MMF-a.
Na pitanje o usporedbi mjera koje su globalno poduzimane za izlazak iz krize, i onima koje se poduzimaju u Hrvatskoj, Šuker je kazao da je "obzirom na specifičnu političku situaciju završne faze pregovora s EU i ograničenog dotoka financijskih sredstava, Hrvatska išla s vlastitim modelima za poticanje gospodarstva".
"Sada kreće program tzv. javnih radova s kojim će država dati dodatni obol za pokretanje gospodarskih aktivnosti, a u sljedećem razdoblju to su sredstva fondova EU i privatne investicije", dodao je.
Odgovarajući na pitanja hrvatskih novinara, Šuker je kao "zlonamjernu" odbacio usporedbu situacije u kojoj je Hrvatska, s onom u kojoj je Grčka. "Najbolji je odgovor dužnosnika međunarodnih financijskih institucija koji kažu da Hrvatska nije ni u naznakama blizu Grčkoj", ustvrdio je Šuker.
Peter Harrold, direktor Svjetske banke za Hrvatsku, izjavio je u petak za Hinu da "Hrvatska nije u istoj situaciji kao Grčka, ali ima nekih sličnosti - veći javni dug od većine europskih zemalja i visoki proračunski deficit".
"Mi ne mislimo da je Hrvatska iduća Grčka, ona ima bolju strukturu duga, puno više dugoročnih i komercijalnih zaduženja nego li državnih obveznica, ali učite iz toga. Ne dopustite si da postanete iduća Grčka, s još većim proračunskim deficitom i još većim javnim dugom", upozorio je Harrold.
U hrvatskom izaslanstvu na proljetnom zasjedanju MMF-a i Svjetske banke su predstavnici ministarstva financija i Hrvatske narodne banke, a vode ga ministar Šuker i zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić.
Izaslanstvo je u subotu sudjelovalo na sastanku Međunarodnog monetarnog i financijskog odbora (IMFC), upravnog tijela MMF-a, te na sastanku Nizozemske konstituence Svjetske banke, kojoj pripada i Hrvatska.
Ministar Šuker i hrvatsko izaslanstvo tijekom proljetnog zasjedanja sastaju se s Philippeom Le Houerouom, potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i srednju Aziju, Peterom Harroldom direktorom za Hrvatsku i Rudolfom Jan Treffersom, izvršnim direktorom Banke.
Teme njihovih razgovora su stanje postojećih projekta Svjetske banke u Hrvatskoj, priprema novih projekata i potpora Banka gospodarskom razvoju Hrvatske, te financiranje aktivnosti na približavanju članstvu u EU.
Hrvatsko izaslanstvo sastaje se i Age Bakkerom, izvršnim direktorom u MMF-u, te direktorom Ureda za Europu Marekom Belkom, s kojima će razgovarati o makroekonomskoj situaciji u Hrvatskoj i protukriznim mjerama. Tijekom boravka u Washingtonu izaslanstvo će imati i nekoliko bilateralnih sastanaka, uključujući sastanak u Ministarstvu financija SAD-a.
Proljetno zasjedanja MMF i Svjetske banke protiče u sjeni razmatranja zahtjeva prezadužene Grčke za pomoć od 45 milijardi eura, od čega bi zemlje eurozone trebale osigurati 30 milijardi eura, a MMF 15 milijardi eura.
Prethodni članak:
arti-201004240080006