"Rast dobiti tvrtki, rast industrijske proizvodnje, izvoza, pa i zaposlenosti, te za trgovacke tvrtke posebno vazan rast potrosnje gradana - sve su dobri pokazatelji za ukupan rast gospodarstva, BDP-a, a time napokon i skori rast standarda gradana. To nam daje razloga za zadovoljstvo, ali ne i za euforiju", izjavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Medutim, ako pitate ekonomske analiticare, nema ni razloga za zadovoljstvo, a kamoli euforiju.
Kratkotrajno olaksanje
Naime, kako za Danas.hr kaze ekonomski analiticar Velimir Sonje, porast izvoza je posljedica stabilnog oporavka u Europskoj uniji i potraznje za nasim proizvodima (zasad roba, a tijekom ljeta bit ce to i izvoz usluga u turizmu). Medutim, naglasava Sonje, moramo biti svjesni da to nije posljedica nasih poteza ili rjesavanja gospodarskih problema, vec je samo kratkotrajno olaksanje u dijelu gospodarstva koje je sposobno izvoziti.
Zeljko Lovrincevic s Ekonomskog instituta Zagreb jos je ostriji u kritici tih pokazatelja i ukazuje na iskrivljenu statistiku. Sijecanj prosle godine je izvozno bio izrazito slab, a porast je uzrokovan prodajom nafte. Slaze se s Velimirom Sonjeom da je potraznja za nasom robom u EU malo porasla, ali i dodaje da je to daleko premalo.
Maloprodaja je, kaze, u prva tri mjeseca zapravo pala, a kada se oduzme efekt vladine kupovine automobila za svoje potrebe u ozujku je pala za cak tri posto.
U padu je i gradevina (devet posto kvartalno u odnosu na proslu godinu, turizma set do sedam posto), a prihodi od PDV-a, dakle naplata najizdasnijeg poreza pala je za cak sedam posto u prva tri mjeseca u odnosu na proslu godinu.
Svi ti podaci govore o padu ilis tagnaciji gospodarstva, odnosno, kaze Lovrincevic, BDP je u prvom kvartalu negdje na nuli u odnosu na prvi kvartal 2013. godine. Porast ce u odnosu na zadnji kvartal prosle godine, ali taj je ionako bio izuzetno los.
Crno nam se pise...
Osvrnuo se i na revidirane procjene o kretanju hrvatskog BDP-a. "Potpuno je svejedno je li rijec o padu od 0,5 posto ili rastu 0,5 posto, jer to je u granici statisticke greske", kaze Lovrincevic. "Bit je u tome da nam gospodarstvo stagnira."
Lovrincevic upozorava da ce se Hrvatska u iduca cetiri tjedna morati zaduziti za 1,7 do 1,8 milijardi eura, zbog potreba HAC-a. "Javni je dug izmakao kontroli", kaze, u povijesti Hrvatska nikad nije imala tako velik i brz porast javnog duga kao u zadnje dvije godine. Naime, od jeseni ce se javni dug racunati po drugoj metodologiji, po kojoj ce se uracunavati i dugovi Hrvatskih autocesta i HBOR-a, a po tome hrvatski dug premasuje 85 posto BDP-a i to ce promijeniti sve.
"Za Hrvatsku postaje relevantno to sto ulazi u duznicku pricu, nije vise vazan bruto domaci proizvod (BDP) vec bruto nacionalni dohodak (gross national income), koji pokazuje koliko vam od BDP-a ostaje kad platite kamate na kredite i mjeri standard gradana", kaze Lovrincevic.
Drugim rijecima, visoko zaduzene zemlje mogu biljeziti i rast BDP-a, ali ce svejedno gradani imati sve manje novca i padat ce im standard.
Posebno je vazno sto se hrvatski dug povecava unatoc Proceduri prekomjernog deficita, zbog cega je izgledno da cemo uci u Proceduru makroekonomske nestabilnosti, sto je, kaze Lovrincevic, novina u EU. Rijec je o proceduri za zemlje s dubinskim ekonomskim problemima, a izgledni su kandidati osim Hrvatske jos i Italija, a mozda i Slovenija, s time da su Grcka i Cipar u posebnim aranzmanima.
Lovrincevic stoga vrlo pesimisticno gleda na buducnost: Samo kamate od 13 milijardi kuna iznose cetiri posto BDP-a, sto znaci da bi hrvatsko gospodarstvo moralo rasti minimalno tri posto na godinu samo da isplati kamate. Sve ispod toga znaci urusavanje standarda. Posljedice stagnacije ne vide se toliko dok svjetska trzista drze umjetno niske kamatne stope, no za koju godinu to ce se promijeniti, a Hrvatskoj nece ostati nista osim rasprodaje preostale imovine, poput autocesta ili otka, 'krada buducnosti' u vidu uzimanja novca iz drugog mirovinskog stupa ili uvodenje novih poreza, koji ce jos dodatno srozati standard gradana. Za cetiri ili pet godina, kad se rasproda sve, a kamate na svjetskim trzistima ne budu vise tako niske, morat ce se traziti reprogram duga jer vlada ne poduzima prave strukturne reforme, poput reforme javnog sektora ili restrukturiranja javnih poduzeca.
Kucanstva u Hrvatskoj uprihode oko 150 milijardi kuna na godinu. Najavljeni novi porezi donosit ce drzavi 3,5 milijarde, sto, kaze Lovrincevic, znaci da ce pad standarda biti najmanje dva posto.
Mirovina ce, zakljucuje, uskoro postati socijalna kategorija.