Riječ je o dva vjetroparka u okolici Trilja, "Kamensko" i "Voštane", prema glavnom projektu svaki snage do 20 megavata. Iz njih će prvi kilovatsati biti isporučeni u hrvatsku elektromrežu tijekom svibnja, za kada se najavljuje probni rad agregata, a redovna proizvodnja punom snagom počet će 30. lipnja.
"Trafostanica je građevinski završena. U tijeku je montaža opreme koja će završiti u veljači, a onda će sve skupa biti ispitano kako bismo do početka travnja dobili uporabnu dozvolu", kaže za Slobodnu DalmacijuIljko Ćurić, direktor Oštre stine.
Od gradilišta trafostanice vode dvije vijugave ceste probijene upravo za potrebe vjetroparka. Ceste, zapravo, vode do mikrolokacija na kojima će biti podignuti vjetroagregati, u svakom parku po šest, svaki snage tri megavata.
Uz probijenu cestu polažu se kabeli, takozvane sabirnice, koji će iz svakog vjetroagregata dopremati proizvedenu električnu energiju do 110-kilovoltne trafostanice.
110 milijuna kilovatsati godišnje
Od 1. travnja počet će se s montažom agregata. Čim se neki od agregata montira, odmah će u probni rad, na potrebna ispitivanja. Ćurić kaže da bi radovi trebali završiti do kraja lipnja, uključujući i dobivanje uporabnih dozvola, a nakon toga bi se krenulo s redovnom proizvodnjom.
Prema izračunima na osnovi obavljenih mjerenja, Oštra stina će iz ovih 12 vjetroagregata u elektromrežu godišnje isporučivati oko 110 milijuna kilovatsati električne energije, tek nešto manje od prosječne godišnje proizvodnje HE Đale.
Investitori na ovom području pripremaju i nova ulaganja koja će po instaliranom megavatu biti značajno jeftinija. Naime, pri izgradnji ovih 12 vjetroagregata kroz 110-kilovoltnu trafostanicu od 40 megavolt-ampera i prateće postrojenje te 110-kilovoltni dalekovod, izgradili smo infrastrukturu većih kapaciteta za nova širenja.
Zaradit će Trilj i država
"Ta nova ulaganja odnosila bi se samo na vjetroagregate i njihovo energetsko povezivanje s trafostanicom budući da će sve ostalo već postojati", zaključuje Ćurić.
Od prvih 12 vjetroagregata Grad Trilj, na čijem se području gradi vjetropark, godišnje će ubirati oko milijun kuna, dok će državi u proračun donositi 1,5 posto vrijednosti proizvedene energije.