Razlika je 777 milijuna kuna! Toliko se depozita otopilo u prva četiri mjeseca ove godine.
Na vrhuncu krize depoziti građana dosegnuli su, naime, rekordne vrijednosti, na što je utjecalo i jačanje svijesti o potrebi štednje, umjesto potrošnje. Ta svijest i dalje postoji, no sve je manje viškova – nezaposlenost raste, kao i troškovi života, dok visina plaća pada. Velika većina građana jednostavno nema od čega štedjeti. Upravo suprotno – jedva preživljavaju.
Nada u turističku sezonu
"Od početka godine vidimo da štednja stagnira. Financijski viškovi se generiraju slabije nego prošle godine, no očekujemo da će turistička sezona biti bolja od prošle i da će se razina štednje podići", optimistična je Daniela Roguljić Novak, članica uprave Zagrebačke banke nadležna za građane i male poduzetnike.
Nova struktura ulaganja
Depoziti građana u Zabi iznose 38 milijardi kuna te kažu da su "gotovo jednaki kao lani", što daje naslutiti da su ipak nešto niži. U suprotnom bi se vjerojatno pohvalili rastom.
Više ne otkrivaju ni u Splitskoj banci, no napominju da depoziti na godišnjoj razini otprilike odgovaraju dinamici rasta cjelokupnog tržišta (koje pada). I oni se uzdaju u rast prihoda od turizma, no dugoročno očekuju promjenu strukture ulaganja, posebno u korist životnih osiguranja. Zatvoren je i PBZ, gdje napominju da im štednja nema većih oscilacija u prvih pet mjeseci.
Od velikih banaka rastom štednje može se pohvaliti jedino RBA, u kojoj su građani u 2011. povećali depozite između četiri i pet posto. Objašnjavaju to smanjenjem ulaganja u novčane fondove, čiji je prinos pao.
Vezani članci:
arti-201104040069006 arti-201101050311006 arti-201105200464006 arti-201101180461006 arti-201104040182006