Preliminarni rezultati istraživanja o nejednakosti plaća, koje je financirao Nezavisni sindikat znanosti i obrazovanja, pokazuju da brutoplaće u Hrvatskoj imaju jasan trend rasta nejednakosti, istaknuto je na predstavljanju rezultata toga istraživanja.
Podaci istraživanja imaju 164 dohodovna razreda, u koja su svrstani svi zaposleni, pri čemu najniži razred uključuje zaposlenike s 500 kuna bruto, a najviši razred one s 500.000 kuna ili više, u kojem je 28 osoba. Prema riječima jednog od istraživača Ive Bićanića, uočen je trend rasta nejednakosti plaća, a pitanje je hoće li ona i dalje rasti i koliko.
"To je budućnost koju još ne znamo, ali problem je postavljen jer postoji trend rasta", kazao je Bićanić za Glas Slavonije.
Istraživanjem je utvrđeno da do porasta nejednakosti dolazi 2013. godine, no postavlja se pitanje je li do njega došlo 2015. kad je došlo i do pozitivnih stopa rasta BDP-a. Također je utvrđeno kako se u tim nejednakostima "gornji rep" odvaja, što znači, objašnjava Bićanić, da bogati sa svojim plaćama "bježe od ostatka svijeta".
Kad se usporedi donji i gornji razred, pokazuje se da od gospodarskog oporavka profitiraju najbolje plaćeni, rekao je Bićanić, dodavši da 1300 ljudi, koji čine 0,1 posto njihova uzorka od 1,3 milijuna ljudi, ima, zbrojeno, plaće kao 95.000 ljudi s dna, što znači da jedna osoba prima plaću kao 75 osoba. Bićanić napominje da omjer nije takav nakon što bruto plaće postanu neto, ali naglašava da su i bruto plaće važne, jer one reagiraju na ekonomska kretanja. Sindikat je najavio da će u travnju detaljnije predstaviti istraživanje te izići s konkretnijim i preciznijim podacima.
Željko Ivanković, također jedan od ljudi koji je sudjelovao u istraživanju ustvrdio je kako broj razreda s najslabije plaćenim osobama s vremenom raste, ali u udjelu ukupnih plaća relativno zaostaje. To znači da najslabije plaćeni u ukupnoj raspodjeli zaostaju, a, s druge strane, najbolje plaćeni u ukupnoj raspodjeli uzimaju više.
