Od 98 milijardi kuna koje su banke plasirale u gospodarstvo, ne mogu naplatiti čak 13. Podatak je to koji se temelji na informaciji iz HNB-a. Na razini sustava, udio loših kredita popeo se na visokih 7,8 posto, a prema najavi viceguvernera Davora Holjevaca, taj udio ne bi trebao premašiti 10 posto.
Problemi s naplatom vidljivi su kod svakog trećeg kredita, s tim što dominiraju kašnjenja do mjesec dana. No, udvostručio se i iznos duga u kojem otplata kasni od 30 do 90 dana.
"Problemi s naplatama bili su očekivani. Ne bih ih nazvala alarmantnima s obzirom na to što se događa u zemlji, pod uvjetom da se iščiste brojke vezane uz reprogramirane kredite. Bojim se skrivenih dugova koje mi ekonomisti ne možemo otkrivati iz svojih ureda, ali vjerujem da kontrole HNB-a mogu" kazala je za Večernji list analitičarka Ekonomskog instituta Maruška Vizek.
Budući da je glavnina kreditnog portfelja banaka usmjerena prema nekretninama, građevinarstvu i trgovini, M. Vizek pretpostavlja da je u tim djelatnostima i većina dužnika. Njih država i banke pokušavaju spasiti HBOR-ovim jeftinijim kreditima, no sve ide sporije nego što se očekivalo.
Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić vjeruje kako će udio loših kredita ove godine doseći 9 posto, a onih u poduzećima i do 15 posto. Od dramatičnog pogoršanja dužnike, ali i banke štiti stabilan tečaj, pa prema Šantićevom mišljenju ne bi trebalo očekivati krizu većih razmjera. Šantić ujedno dodaje kako je problem i to što nema novih kredita kojima bi se pokrili rizici starih.
I prema podacima Erste banke došlo je do "određenog" povećanja loših plasmana. Govoreći o građanima, navode kako je poček zatražilo njih 277 te da se to pretežno odnosi na trudnice ili rodilje.
Od 86,6 milijardi kuna kredita u kašnjenju, oko 50 milijardi kuna odnosi se na tvrtke, a 30 milijardi kasne građani, većinom kad su posrijedi gotovinski krediti. No, nije blistavo ni sa stambenim kreditima jer su kašnjenja pri vrijednosti kredita od 1,4 milijarde kuna, piše Večernji list.
