U zemljama regije ne može se primijetiti jednoznačan trend kretanja registrirane stope nezaposlenosti u rujnu, međutim promjena u odnosu na kolovoz značajno je manja nego u Hrvatskoj, što upućuje na zaključak da sezonsko zapošljavanje u zemljama regije nije tako značajno kao u Hrvatskoj, navodi se u najnovijoj analizi RBA.
Tako je u Bugarskoj i Češkoj stopa nezaposlenosti u rujnu u odnosu na kolovoz pala s 9,1 na 9 posto, odnosno s 8,6 na 8,5 posto, dok je recimo u Poljskoj porasla s 11,3 na 11,5 posto.
Prema posljednjim podacima DZS-a, stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj u rujnu je iznosila 16,9 posto, što predstavlja značajan rast u odnosu na kolovoz, kada je stopa iznosila 16,4 posto. I u odnosu na prošlogodišnji rujan još uvijek se vide posljedice negativnih trendova na tržištu rada, koja su započela u trećem tromjesečju 2009. godine.
Češka, kao i Slovačka, zemlje su čije je gospodarstvo počelo bilježiti rast vrlo brzo nakon oporavka razvijenih tržišta Europske unije, posebno njemačkog tržišta, s obzirom na njihovu izvoznu orijentiranost. Međutim i u spomenutim državama dinamika oporavka tržišta rada vrlo je spora, iako se realni sektor oporavlja razmjerno brzo.
Ipak, izuzev u srpnju, kada je stopa nezaposlenosti u Češkoj porasla, tijekom cijele godine ona bilježi pad, pa se tako sa svog vrhunca od 9,9 posto tijekom veljače spustila na 8,5 posto, koliko je zabilježeno u rujnu. U Slovačkoj je dinamika nešto sporija, ali i tu se primjećuju pozitivni trendovi. Iako ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji (7,4 posto), godišnji rast broja nezaposlenih u Rumunjskoj razmjerno je visok. U rujnu je tako bilo za gotovo 20 posto više nezaposlenih nego u istom mjesecu prošle godine.
Na rast nezaposlenosti u Rumunjskoj u posljednjih godinu dana utjecaj je imao aranžman s MMF-om, koji zahtijeva smanjenje javnih rashoda, što je dovelo do otpuštanja u javnom sektoru, a s obzirom da se ista kretanja očekuju i u nastavku godine, očekuje se daljnji rast stope nezaposlenosti.
I dok Češka, Slovačka i Slovenija očekuju nešto pozitivnija kretanja na tržištu rada u vidu zaustavljanja rasta nezaposlenosti, u Hrvatskoj će jesen donijeti intenziviranje negativnih trendova, što je logično budući da se realni sektor u Hrvatskoj još uvijek nije oporavio.
Prosječna stopa registrirane nezaposlenosti za cijelu 2010. godinu bi tako mogla iznositi 17,5 posto. Spor oporavak tržišta rada u zemljama regije koje su već izašle iz recesije upućuje na zaključak da će i u Hrvatskoj oporavak tržišta rada biti težak, što će se kroz osobno potrošnju odraziti i na BDP, procjenjuju RBA analitičari.
Prethodni članci:
arti-201009100046006 arti-201009060313006 arti-201009290041006