Prihodi državnog proračuna za 2016. planirani su na razini od 113 milijardi kuna, a rashodi su 120,4 milijarde kuna i za 2,4 milijarde kuna su veći u odnosu na prošlogodišnji proračun. Deficit bi iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a, a gospodarski rast 2 posto, predviđeno je smjernicama za izradu državnog proračuna koje je na današnjoj sjednici Vlade predstavio ministar financija Zdravko Marić.
Premijerova današnja zbunjujuća izjava da "zna da svi volimo status quo, ali smo u situaciji da promjena mora biti status quo", vjerojatno je posljedica njegovog lošeg hrvatskog jezika, no ono što smo čuli vezano za državni proračun zaista potvrđuje da na snazi ostaje svojevrsni status quo odnosno jasno je da ni ove godine nema ništa od fiskalne konsolidacije.
Pokušaj obuzdavanja rasta rashoda
Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke, nije previše optimističan.
"Ne vidimo nikakvog većeg zaokreta u fiskalnoj politici, to su mjere koje smo imali i do sada. Značajnije smanjenje rashoda zahtijeva dubinske reforme i duže vrijeme za njihovo provođenje", komentirao je za Net.hr Šantić.
Ističe da se iz smjernica proračuna ne vide reforme u javnoj upravi niti u zdravstvenom sustavu, a gdje su se očekivale značajne uštede.
Pokušava se obuzdati rast rashoda i stvari bar donekle dovesti pod kontrolu povećanjem prihoda. No, kaže Šantić, s obzirom na očekivano pogoršanje u međunarodnom okruženju, vjerojatno usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva u postizbornoj godini pa i manju potrošnju koja je u 2015. bila pod jednokratnim utjecajima izmjena u sustavu oporezivanja dohotka, to nije izgledno. Upitan je i planirani rast gospodarstva od dva posto.
"Javni dug će nastaviti rasti", upozorio je Šantić na naš najveći problem zbog kojeg smo pod opaskom Bruxellesa.
Premalo za preokret
Da je Vlada po pitanju proračunskih smjernica napravila prvi korak u dobrom smjeru smatra ekonomski analitičar Damir Novotny napominjući kako to ipak nije dovoljno. Vlada se, kaže, vodila smanjenjem deficita, ali i računala na postojeće prognoze BDP-a, no za gospodarski preokret trebalo bi napraviti puno više.
I Novotnyija zabrinjava visok deficit i galopirajući javni dug.
"Deficit je i dalje visok u odnosu na javni dug, pa je u tom smislu teško pokrenuti dinamičan gospodarski rast. Da bi se to uspjelo, smatram da bi trebalo ići u smjeru HNB-ovog prijedloga smanjenja javnog duga po dva posto godišnje čime bi on nakon šest godina pao ispod 70 posto BDP-a. Ja iz ovoga ne vidim da se ide u tom smjeru. Za to bi se trebalo napraviti restrukturiranje proračuna, dok je sada napravljeno samo rezanje kako bi se ispunila traženja EU-a", kaže Novotny napominjući kako bi nova Vlada trebala provesti privatizaciju, a za osiguravanje novih investicija i sigurno poslovanje malih i srednjih poduzeća provesti regulatornu reformu.
Loša gospodarska klima
Milanovićeva vlada, mišljenja je ekonomski analitičar, uvela je preveliku rigidnost u poslovanju što bi trebalo promijeniti i to kao što su napravile brojne druge zemlje. Zasad mu se čini da se mala i srednja poduzeća tretiraju kao neprijatelji.
Marić: Štedimo na materijalnim troškovima i subvencijama
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je da se tim uštedama nisu dirale mirovine, za koje je predviđen i viši iznos, kao niti plaće, jer Smjernice predviđaju povećanje od 0,5 posto za minuli rad. "To znači da se štedilo na svemu ostalom, u prvom redu na materijalnim rashodima, dijelu subvencija i ostalim rashodima. To je napravljeno temeljitim skeniranjem cijelog proračuna, po aktivnostima, po programima", rekao je Marić na konferenciji za novinare održanoj nakon zatvorene sjednice vlade.
Premijer Tihomir Orešković je rekao kako vjeruje da će na susretu s potpredsjednikom Europske komisije imati priliku iznijeti planove Vlade.
DRŽAVNI PRORAČUN ZA 2016. Ministar financija obećao: ‘Mirovine i plaće se neće smanjivati’
