Cijene nekretnina rastu pa tako rješavanje stambenog pitanja građanima predstavlja sve veći izazov. Posebno se to odnosi na Grad Zagreb.
Nakon što smo na Net.hr objavili članak o divljanju cijena nekretnina u Zagrebu, te kao primjer krajnosti istakli oglas za stan od 25 kvadrata na Njuškalu, koji se prodaje po cijeni od 133 tisuća eura, odnosno milijun kuna, javio nam se direktor agencije Ponte Antiqua koja posreduje u prodaji navedenog stana, Lucijan Jurić.
Na pitanje, je li realno da 25 kvadrata suterena toliko košta, Jurić objašnjava:
"Govorimo o stanu koji je vrlo luksuzno uređen. Kategoriziran je s četiri zvjezdice i u funkciji turističkog najma te se nalazi u samom centru grada, stoga je atraktivan posjetiteljima koji traže ovakve lokacije. Kao takav, nije primarno namijenjen za stanovanje nego predstavlja investicijsku priliku gdje će se u srednjoročnom razdoblju dobar dio početne investicije vratiti. Građanin koji planira kupiti stan za vlastito življenje trebao bi gledati stanove izvan centra grada gdje ne postoji potencijal dnevnog najma", savjetuje Jurić.
Specifičnost hrvatskog tržišta nekretnina
Međutim, i stanovima izvan centra Zagreba cijena je osjetno porasla, posebice u novogradnji. Jurić pojašnjava, to je zato što su porasli troškovi izgradnje.
"Trenutno, po tržišnim okolnostima, gradnja košta 1100 eura po kvadratu. Ako tome pridodamo cijenu samog zemljišta, to je dodatnih 300 do 500 eura po kvadratnom metru. Ako od cijene stana koji u novogradnji košta, primjerice, 2400 eura po kvadratu oduzmemo PDV, dobivamo okvirni iznos od 1900 eura po kvadratu za stan u novogradnji. Ako investitor prodaje stan po 1900 eura teško je očekivati da će doći do drastičnog pada u cijeni stanova", pojašnjava Jurić.
Osim toga, napominje naš sugovornik, hrvatsko, pa tako i zagrebačko, tržište nekretnina je specifično u odnosu na inozemna:
"Prvo, u Austriji i Njemačkoj se nije dogodio potres koji je uništio nekoliko tisuća zgrada. Drugo, Hrvati su tradicionalno vezani za nekretnine i vole ulagati u njih. Po tome smo drugi u Europi: 80 posto Hrvata ima svoju nekretninu ili živi u njoj. I treće, U Hrvatskoj nemamo, izuzev nekretninskog tržišta, niti jednu drugu investicijsku granu; fondovska industrija, dionice, kriptovalute - to postoji samo fiktivno ili još nije doprijelo do nas. Hrvati ulažu u jedino razvijeno tržište koje postoji, a to je tržište nekretnina", kaže Jurić.
Rast cijena materijala i kraj turističke sezone kao dodatni čimbenici
Cijene nekretnina, napominje Jurić, oduvijek kontinuirano rastu, makar za iznos inflacije. Divljanje cijena kojem svjedočimo zadnjih mjeseci posljedica je jednako tako divljajuće inflacije.
"Prosječna stanogradnja koja je prije koštala 600 eura po kvadratnom metru danas je 1100 eura", kaže Jurić. Smatra da u budućnosti možemo očekivati stabilizaciju ili umjereniji rast cijena, ali ne i njihov pad. Kao razlog navodi primjer cementara koje imaju velikih problema s otkupljivanjem CO2 kvota radi prelaska država na zelenu energiju. To utječe na cijenu cementa, kaže Jurić, pa tako i na cijenu novogradnje, baš kao i okupacija najveće čeličane u Europi, one u ukrajinskom Mariupolju.
"Nedavno sam primio informaciju od jedne cementare, procjenjuju da će samo zbog cementa kvadrat stana do 2030. godine narasti za 200 do 300 eura. Cement je bitna, ali tek jedna od komponenti u građevini" dodaje.
Na cijene nekretnina u određenim mjesecima u godini utječe i turistička sezona. Baš kao što cijene najma stanova rastu pred početak studentske godine, tako pred kraj turističke sezone rastu cijene stanova u prodaji, kada kupci žele uložiti novac koji su zaradili u turističkoj sezoni.
"Iako se porast potražnje za stanovima osjeti po završetku turističke sezone, ne doživljavam to presudnim za porast cijena. Prodavači su tu malo nerealni. Nije da ljudi s Jadrana dolaze s vrećama novca i žele platiti 30 posto više nešto što je do prije tri mjeseca vrijedilo manje", kaže Jurić.
'Kupujete li krov nad glavom, uvijek je pravo vrijeme za kupnju'
Na pitanje, je li trenutno dobro ili loše vrijeme za kupnju nekretnine te kakve nas novosti na tržištu nekretnina očekuju u budućnosti, Jurić kaže:
"Ako uzmemo u obzir da će uvođenjem eura dodatno pasti kamatne stope, a ulaskom Hrvatske u Šengen biti pojednostavljena kupnja nekretnina strancima te ako uzmemo u obzir procjene HNB-a da Hrvati u bankama imaju 380 milijardi kuna ušteđevine koju nagriza inflacija, temeljem svih tih parametara možemo očekivati da će doći do dodatnog pretakanja kapitala u nekretnine, što će opet podgrijati potražnju i porast cijena.
Je li pravo vrijeme za kupnju nekretnine, ovisi o tome kupujete li investiciju ili krov nad glavom. Kupujete li krov nad glavom, onda je uvijek pravo vrijeme za kupnju nekretnine jer rješavate svoju životnu potrebu. Pričamo li o kupnji nekretnine kao o investiciji, onda je sve podložno ekonomskoj analizi koju treba promatrati kroz puno više parametara nego što je aktualna cijena nekretnina", zaključuje Jurić.