Cijene nekretnina u Hrvatskoj u 2018. godini itekako su rasle, a u rastu se dakako istaknuo Zagreb za koji se već u rujnu moglo čuti da je dosegao cijene iz 2011. godine. Uz Zagreb, rasle su cijene i u većim hrvatskim središtima, a očekivano moglo se čuti da cijene rastu i u drugim mjestima uz obalu gdje prodaja nije bila problematična, ali da je, primjerice, i tržište nekretnina živnulo i u Osijeku.
Ipak, kontinentalni dio je patio ponajviše zbog zaostajanja za središtima i iseljavanja, pa su se u slavonskim mjestima mogle pronaći nekretnine i po bagatelnim cijenama.
Kad pitate ekonomiste, ali i ljude koji izravno prodaju nekretnine što je uzrokovalo ovakvo stanje i hoće li se porast cijena nekretnina nastaviti i u 2019. godini ipak su suzdržani pa se čini kako su ove godine cijene bile na vrhuncu.
Kratkoročni efekt na tržište
"Paralelno s gubitkom 10 posto stanovništva zbog iseljavanja, došlo je do porasta cijene stanova na atraktivnim lokacijama. Obala je naravno reagirala na turizam, a Zagreb na oživljavanje javnog i financijskog sektora. Ostatak Hrvatske je u nekom posebnom okviru, cijene ne rastu, stanovi su jeftini, a teško se prodaje.
Rast cijena je posljedica oživljavanja gospodarstva nakon 2014., povijesno niskih kamatnih stopa i državnih poticaja za kupnju stana. Međutim, već u prošloj godini smo zabilježili pad broja transakcija, tako da se očigledno radi o kratkoročnom efektu", kaže nam prof. Josp Tica s Ekonomskog fakulteta.
Najveći rast u Središću, Vrbanima i centru
Pogleda li se situacija u Zagrebu, cijene su, kaže nam Filip Kokić, direktor agencije Moj dom nekretnine, rasle u svim dijelovima grada, a strelovito primjerice u Središću, Vrbanima III. i središtu grada. No, i građani su ih bili spremni platiti, a pratile su ih i ne tako očekivane niske kamate za kredite.
Kokić ističe kako su se i građevinari sve više okrenuli gradnji skupih nekretnina pa tako ovisno o lokaciji traže i između 2000 do čak 3000 eura po metru četvornom. "Cijene su, primjerice, u centru grada rasle nevjerojatnom brzinom i to zbog razvoja turizma. Metar četvorni oko Kvatrića sezao je i do 2000 eura, a novogradnja i do 3000", kaže nam Kokić dodajući kako u Zagrebu ipak nedostaje nekretnina koje bi se cjenovno odnosile na srednji sloj građana.
Zagreb (Foto: Goran Stanzl/PIXSELL)
Ministar razočarao trgovce, no banke im zasad idu na ruku
Ono što bi, ističe, bilo dobro za tržište nekretnina u glavnom gradu, jest subvencioniranje kredita od države tijekom godine, a ne da ono bude raspisano u rujnu, jer na taj način, navodi, nekretnine ostaju zarobljene kroz godinu. No, čini se da će država u tom ove godine razočarati jer je ministar graditeljstva Predrag Štromar u četvrtak najavio idući natječaj za subvencije za kredite baš u rujnu. Ipak, dotad bi ih oni kojima trebaju mogli dobiti nešto povoljnije.
Ekonomski analitičar OTP banke Zdeslav Šantić, pak, navodi kako će i kamate banaka na stambene kredite još ove godine biti u padu, no da će se zaustavljanje trenda pada kamata već s početkom 2020. zbog promjena koje sada uvodi Europska banka, preliti i na naše tržište. Oni koji, pak, čekaju kamate poput onih u zemljama Europske unije, morat će, pak, čekati ulazak u eurozonu jer će troškovi banaka, dodaje, tada biti nešto niži.
'Ne vidim ni nagle skokove, ni padove cijena'
Upravo pad kamata i subvencije, ali i ponešto financijski slobodniji građani, držat će tržište nekretnina i u 2019. No, kako nam kaže Filip Kokić, doći će do izjednačavanja ponude i potražnje i stabilizacije cijena.
"Ja trenutno ne vidim da će biti naglih skokova, niti padova cijena. Smatram da će do sredine godine doći do stabilizacije cijena i da će to onda tako i ostati. To bi ionako bilo najbolje i za prodavače i za kupce i za cijelo tržište da cijene budu na nekoj realnoj vrijednosti", zaključuje direktor agencije Moj dom nekretnine.