Već neko vrijeme strani mediji pišu o problemu Dubrovnika i Venecije navodeći kako su to gradovi koji zbog broja turista koje primaju pucaju po šavovima.
"Primjeri poput Venecije i Dubrovnika pokazuju što se događa kada se interesi turista postave ispred potreba stanovnika: gradovi izumiru i postaju nenaseljeni zabavni parkovi. U povijesnoj jezgri Dubrovnika još jedva da tko živi, stari grad je postao kulisa kojoj se dnevno dive tisuće turista s kruzera", jedan je od komentara objavljen prošlog mjeseca u Standardu, dok njemački mediji pišu kako je Dubrovnik na pretrpanost upozorio i UNESCO.
Minhenski dnevni list Süddeutsche Zeitung (SZ) ovog je četvrtka, pak, objavio veliku reportažu pod naslovom "Sloboda za Dubrovnik" i podnaslovom "Ljepota grada na Jadranu prijeti postati njegova propast. Sada političari i građani žele nešto poduzeti protiv toga."
Žrtva vlastitog uspjeha
Autor teksta je konstatirao kako ponekad male stvari ukazuju na velike probleme, a njegov sugovornik član građanske inicijative "Dajmo ruke" i predsjednik Gradskog kotara Grad Marin Krstulović navodi kako se u Dubrovniku za one koji imaju biznis radi sve, dok za one koji u gradu žive više nema mjesta. Navode se nadalje i svake godine sve veće brojke turista, a autor teksta je izračunao i da u starom gradu, "na površini od oko 10 nogometnih igrališta živi još samo 1000 Dubrovčana, a na svakoga od njih dolazi 2000 posjetitelja."
Deutsche Welle piše, pozivajući se na njemački list, kako se, kada je riječ o destinacijama zagušenim turizmom, u medijima koristi pojam "overturism", a da u tim gradovima omiljeni ciljevi postaju nužno žrtve vlastitog uspjeha. "Zato Dubrovnik može biti model: ako se ovdje nađe razumno rješenje, ono bi moglo funkcionirati i drugdje", piše njeački medij.
Nužna zaštita od pohlepnih biznismena
Ono što Dubrovniku treba, ističu sugovornici novinara SZ-a, je bolji menadžment turizma, kontrola njegove ekspanzije, kojom bi se zaštitilo lokalno stanovništvo - od stranih ulagača, pohlepnih biznismena, kapitalističkog zgrtanja novca od kojeg Dubrovčani na kraju nemaju gotovo ništa. "Novac odlazi negdje drugdje, a problemi ostaju", kaže Krstulović, a prenosi SZ.
Njemački dnevnik, kojeg prenosi Deutsche Welle, piše i kako aktualni dubrovački gradonačelnik Mato Franković, u budućnosti planira ograničiti broj turista koji se istovremeno zadržavaju u starom gradu na maksimalno 5000 te poduzeti mjere kao što su smanjenje broja stolica, stolova i štandova na javnom prostoru, smanjenje broja kruzera i njihovu bolju koordinaciju, "usmjeravanje" turista na druge izletničke destinacije u okolici, te sustav bolje kontrole parkinga turističkih autobusa. "Moramo se odlučiti između novca i ljudi. Ja sam se odlučio za ljude", citira Frankovića SZ. Zvuči dobro, postavlja se samo pitanje hoće li ove riječi doista popratiti i odgovarajuća djela.
Ta rješenja su na tragu onoga što savjetuje i predsjednik Saveznog ureda njemačkog turizma (BTW) Michael Frenzel. Načelno je, međutim, naglašava on, problem prevelikog broja turista na jednom mjestu iznimka, a ne pravilo. Ali iznimka koju treba što prije obuzdati, prije nego što Dubrovnik postane potamnjeli biser Jadrana.