Na globalnoj se razini tako bilježi rast potražnje za zlatom, a time i cijene. Cijena zlata prošli je tjedan porasla na 1.247,70 dolara za uncu, što je, kažu, najviša razina od 6. veljače 2015.
Što se tiče Hrvatske, u dijelu zlatarni koje vrše otkup potvrdili su da je počela rasti cijena i u maloprodaji. Na globalnoj razini, potražnju kreiraju upravo središnje banke, koje su neto kupci zlata unazad šest godina, dakle, otprilike od krize naovamo.
"Prema najnovijem izvješću Svjetskog vijeća za zlato (WGC), usprkos izazovima u prvoj polovici godine, potražnja za zlatom oporavila se u drugoj polovici 2015. kao rezultat snažnog porasta kupnje središnjih banaka i snažnije potražnje iz Kine i Indije" ističu RBA analitičari
Kriza sve promijenila
Hrvatska narodna banka je svojevremeno prodala svoje zlato, obzirom da se u desetljećima prije krize njegova uloga bila pomalo gubila. Financijska tržišta ostvarivala su profite i nitko nije očekivao onakav udar 2008., no kada je do njega došlo, zlato je opet naglo dobilo na vrijednosti. Kako prenosi Novi list, "Hrvatska narodna banka ne planira kupovati zlato".
Kao gljive poslije kiše
Hrvatski su građani tijekom krize prodavali kućne zalihe zlata, obiteljsko zlato i srebro, nakit i slično, kako bi popravili stanje budžet. Prodaja je išla preko zlatarni, a velika potražnja za ovom uslugom rezultirala je time da su otkupljivači zlata nicali kao gljive poslije kiše. Kada se kriza malo smirila, a cijena zlata se korigirala, opao je i interes građana za prodaju nakita, dok su mnogima zalihe naprosto presušile - što su imali, već su prodali. Velike količine zlata na taj su način izašle iz zemlje.
Inače, u zlato je u Hrvatskoj moguće ulagati i preko nekih banaka, ali samo posredno, putem kupnje tzv. certifikata, što su de facto vrijednosni papiri preko kojih se ulaže u zlato. Što se fizičke kupovine tiče, ona je otežana i visokim porezima. U konačnici uvijek je moguće kupiti zlatni nakit, jer kad »zagusti« - u pravilu je očito likvidan i utrživ.
