Što se događa kad proglasite osobni bankrot?

Nakon uvođenja institucije osobnog bankrota za fizičke osobe u Hrvatskoj, svi oni koji ga proglase imovinu i prihode stavljaju na raspolaganje skrbniku i gotovo ostaju na 'prosjačkom štapu'.

2.11.2010.
15:11
VOYO logo

Kašnjenje plaća, krediti, a k svemu tome i kriza koja je pritisnula građane uzroci su sve češće nemogućnosti podmirivanja obveza. Upravo za te građane, koji su financijski dovedeni pred zid, u Hrvatskoj je početkom godine uveden institut osobnog bankrota. Vrlo je sličan onome koji prolazi tvrtka, samo što se u ovome slučaju radi o pojedincu koji ga službeno proglašava pred sudom.

Nakon proglašenja bankrota građani umjesto stečajnih upravitelja, koje dobivaju tvrtke, dobivaju skrbnika koji upravlja svom njihovom imovinom, prihodima, izrađuje učinkovit plan povrata dugova i jamči da će dugovi biti vraćeni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dužnik najčešće zadržava samo minimalan dio nužan za preživljavanje, koji obično iznosi trećinu mjesečnih prihoda, a ponekad i manje. Ostaje bez plaće, kreditnih kartica i bez mogućnosti novog zaduživanja. U slučaju da mu i ostane debitna kartica za tekući i žiroračun, dozvoljeni minus neće imati.

K tome ga banke stavljaju na "crnu listu", što znači da će teško ikada više bilo gdje dobiti kredit, piše Dnevno.hr. Osoba koja samostalno proglasi osobni bankrot ne može više samostalno donijeti nijednu poslovnu odluku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zastrašujući scenarij ipak ne bi trebalo shvatiti kao kraj, jer je za novi početak ostavljena zakonska mogućnost. Za njega će dužnik dobiti priliku u roku tri do šest godina, no samo ako se bude pridržavao uputa svog skrbnika te se potrudio raditi kako bi vjerovnicima vraćao dugove. Tada će biti oslobođen svih dugova.

No, kod bankrota nije riječ samo o novcu i dugu nego i o ugledu. Tako se, primjerice, on u Velikoj Britaniji smatra velikom sramotom i znakom neuspjeha. Obavijest o bankrotu izlazi čak i u novinama i veoma utječe na buduću karijeru. Mnoge tvrtke ne žele imati zaposlenike koji su bankrotirali.

U Hrvatskoj, srećom, još uvijek ne postoji tako razrađen sustav javnog sramoćenja i obilježavanja osoba koje proglase bankrot. Također, rijetki su i skrbnici koji bi trebali upravljati imovinom prezaduženih građana. No, sve to instituciju osobnog bankrota ne čini nimalo prihvatljivijom, piše Dnevno.hr.

Prethodni članci:

arti-201010210792006 arti-201010220364006 arti-201010280339006 arti-201005240055006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo