Portali i oglasnici koji se bave prodajom nekretnina objavili su da nekretnine u Hrvatskoj još uvijek pojeftinjuju: prema Centru nekretnina, u travnju su cijene pale za 4,8 posto u odnosu na godinu ranije, odnosno za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec.
Za kvadrat stana u Zagrebu traži se 1.600 eura
Doduše, riječ je o traženim cijenama, dok su one realne, utemeljene na kupoprodajnom ugovoru, niže u prosjeku za sedam posto. I na vrlo traženom zagrebačkom tržištu zabilježen je godišnji pad od 6,5 posto, odnosno mjesečni od 0,6 posto. Tako se za kvadrat stana u Zagrebu u travnju u prosjeku tražilo 1.615 eura.
Pad cijena na Jadranu nešto je blaži i na godišnjoj razini iznosi 2,5 posto, dok su na mjesečnoj razini, u odnosu na ožujak, nekretnine na Jadranu čak poskupjele za neznatnih 0,2 posto.
Tražena cijena kvadrata kuće na Jadranu u travnju je iznosila 1.545 eura, 1,1 posto manje nego prethodnog mjeseca i 3,4 posto manje nego lani.
Prosječna cijena kvadrata apartmana na Jadranu gotovo se nije mijenjala ni na mjesečnoj ni godišnjoj razini, te iznosi 1.991 euro. Standardno najskuplje regije su Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija, ali tu je i Primorsko-goranska županija, gdje su apartmani skuplji od 2.000 eura.
S druge strane, najpovoljnije nekretnine za odmor su vikendice u Ličko-senjskoj županiji (1.635 eura po kvadratu). Stanovi na Jadranu su pak poskupjeli za dva posto u odnosu na ožujak, pa kvadrat stoji 1.643 eura.
Realne cijene nekretnina pale do 10 posto
Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja za poslovanje nekretninama pri HGK, kaže da su realizirane cijene nekretnina u Hrvatskoj pale za pet do 10 posto na godišnjoj razini. Promet je pao sa 66.000 na 32.000 trgovanih nekretnina.
Trend pada cijena nekretnina nastavit će se i u EU
''Taj trend, iako malo usporen, nastavit će se i nakon ulaska Hrvatske u EU. Pad neće biti na sadašnjoj razini, ali treba uzeti u obzir da se neće ništa drastično mijenjati s obzirom da stranci mogu nesmetano kupovati nekretnine u Hrvatskoj od osamostaljenja uz suglasnost nadležnog ministarstva, na temelju reciprociteta, a od 2009. državljani EU-a mogu kupovati i bez suglasnosti'', objasnio je Ranilović za Glas Istre te dodao da su stranci u Hrvatskoj kupili 40 tisuća nekretnina.
Na pitanje hoće li nakon ulaska RH u Uniju kupovati s manje straha, kaže da će punopravno članstvo sigurno pridonijeti osjećaju sigurnosti. No, ne smatra da će se nešto posebno dogoditi, osim pozitivnog psihološkog pomaka.
Cijene će, tvrdi, i dalje padati, osim, naravno, iznimnih lokacija na Jadranu ili u metropoli koje će zadržati cijenu. No, riječ je o doista malom broju nekretnina.
