arti-201008250121006U prijedlogu rebalansa proračuna stoji da će u sljedeće dvije godine proračunski rashodi zadržati na ovogodišnjih 122,34 milijarde kuna. Iako to iz Vlade nitko izrijekom nije rekao, to znači da u sljedeće dvije godine u Hrvatskoj neće biti rasta penzija za 1,2 milijuna umirovljenika niti veća primanja može očekivati 240 tisuća zaposlenih u državnoj upravi i u javnom sektoru. Te činjenice svjesni su i sindikati.
arti-201008240570006Kako se u sljedeće dvije godine očekuje godišnja inflacija od dva do tri posto, to automatski znači da će gotovo 1,5 milijuna građana Hrvatske u tom razdoblju s istim iznosom mjesečnih primanja morati plaćati skuplje robe i usluge, odnosno da će njihov životni standard pasti.
Svjesni su toga i u Vladi, pa neki sugovornici Novog lista, uz uvjet da ostanu anonimni, ističu kako će kupovna moć građana sasvim sigurno oslabiti barem za onoliko koliko će rasti cijene najvažnijih komunalnih usluga i prehrambenih proizvoda. Uz brži oporavak svjetskog gospodarstva, priznaje izvor iz Vlade, rast će i cijene energenata i ostalih proizvoda, a to onda znači da barem oni koji su na proračunskoj plaći i umirovljenici imati realno manje novca.
Vladine škare najbolnije su zarezale proračun Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi koje je ostalo bez 306 milijuna kuna. Međutim, iako su se neke stavke rezale, druge su se povećale, a kada bi se jednostavno zbrojila sva smanjenja, iznos od 306 milijuna kuna bio bi puno veći.
Tako će se naknade kućanstvima u okviru zaštite vojnih i civilnih invalida rata smanjiti za 13,9 milijuna kuna, dok će se po dva milijuna kuna manje izdvojiti za naknade bivšim političkim zatvorenicima te pomoći savezima i udrugama.
Gotovo 12 milijuna kuna, pak, uštedjet će se na skrbi za djecu i mladež s poremećajima u ponašanju te skrbi za tjelesno i mentalno oštećene osobe, pa će se u ovoj godini za to utrošiti 393 milijuna kuna.
Proračun HZZO-a smanjuje se za 261 milijun kuna, od čega se najveći dio – 201 milijun kuna – odnosi na naknade za bolovanja. Uštedjet će se i na bolesnicima kojima su potrebni skupi lijekovi što ih država subvencionira. Naime, umjesto planiranih 550 milijuna kuna za subvencioniranje skupih lijekova, utrošit će 100 milijuna kuna manje.
Rebalansom je prepolovljen i budžet programa povećanja donatora i unaprijeđenja transplatacijskog sustava, pa se za to predviđa utrošiti 12 milijuna kuna.
Ministarstvo zdravstva također štedi na projektima financiranim iz predpristupnih fondova, pa je za jačanje instiucionalnih kapaciteta tkiva, krvi i stanica osigurana 121,6 tisuća kuna umjesto planiranih 11,6 milijuna kuna. Usporit će se i projekt reforme hitne medicinske skrbi i informatizacije zdravstvenog sustava.
Klinički bolnički centar Zagreb rebalansom proračuna ostaje bez 19 milijuna kuna, dok je KBC Rijeka zadržala svojih 17,5 milijuna kuna koliko joj je osigurano proračunom.
Prethodni članci:
arti-201008240570006 arti-201008250121006 arti-201008250564006 arti-201008240736006