Odzvonilo je sigurnosti radnog mjesta, a umjesto njega na scenu može stupiti tek sigurnost posla ako se za to stvore pravi uvjeti.
Približavamo se eri pravih freelancera, malih biznisa i ugovornog rada.
Naime, svaka kriza od ranih 90-ih pogoršala je stanje na tržištu rada, a sva izgubljena radna mjesta teško se vraćaju, piše Večernji list.
Posebno raste udio rada na određeno vrijeme u cjelokupnoj radnoj snazi, tvrde američki stručnjaci.
Financijska kriza dodatno je protresla tržište rada, a s njega su prvi eliminirani upravo oni koji su imali ugovore na određeno, ali i oni koji su se smatrali sigurnima.
U Hrvatskoj je izravno iz radnog odnosa u evidenciju nezaposlenih lani upisano 189.137 ljudi.
Od ukupnog broja čak ih je 72.265 bez posla ostalo zbog prestanka rada poslodavca, ili otkaza, ili su proglašeni tehnološkim viškom.
I taj se broj radnika u odnosu na 2008. godinu više nego udvostručio.
Rastao je i broj radnika kojima je istekao ugovor sklopljen na određeno vrijeme. Zbog isteka ugovora na određeno vrijeme, prošle su godine bez posla ostale 98.343 osobe.
Osim krize koja pogoršava situaciju, postoji i nekoliko strukturalnih razloga zašto se stopa zaposlenih neće vratiti na staro.
Prvo, konkurencija zemalja s jeftinom radnom snagom, poput Kine, je snažna, a tehnologija je toliko napredovala da omogućuje fleksibilniji pristup radnom vremenu i mjestu rada. Automatizacija proizvodnje pomaže tom trendu, kao i sva druga napredna i inovativna tehnologija.
"Rad će svakako postati zahtjevniji, neizvjesniji i nesigurniji. Bit će sve više onih koji neće imati 'stalni radni odnos', ali uz uvjete propulzivnog, efikasnog i učinkovitog gospodarstva mogli bi imati siguran posao. Od radnika će se sve više zahtijevati, a različite vještine i znanja bit će na cijeni. No, istodobno stvarat će se sve veći jaz između onih koji znaju i onih koji to ne mogu postići", smatra Danijel Nestić, analitičar s Ekonomskog instituta.
"Trend rasta broja onih koji će raditi na određeno vrijeme je neizbježan. Stalno zaposlenje imat će specijalisti i inovatori u tvrtkama. Jaz između 'snalažljivih' i kvalitetnih radnika postat će veći. Bit će vidljive sve veće podjele radnika s obzirom na kvalifikacije i obrazovanje. To je zabrinjavajuće, te će tu morati svakako uskočiti država i regulirati odnose na tržištu radne snage", smatra Sanja Crnković-Pozaić, stručnjakinja za tržište rada, piše Večernji list.
Prethodni članci:
arti-201001220137006 arti-201001160154006 arti-201001140745006