Nezaposlenost je, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u veljači porasla za 11,3 posto ili 37.652 osobe u odnosu na siječanj 2012. godine, a Međunarodna organizacija rada (ILO) objavila je da je od početka izbijanja krize do danas u svijetu bez posla ostalo čak 28 milijuna ljudi.
Zašto su onda Hrvati tako zadovoljni svojom radnom okolinom?
Pretpostavka je da su ljudi zadovoljni zato što u masi nezaposlenih uopće još imaju posao. Zbog straha od njegova gubitka, mnogi će pristati na sve što im se 'ponudi' – smanjenje plaće, skraćeno radno vrijeme te neplaćene prekovremene sate.
Konkurencija na tržištu rada je velika i ljudi se boje da će se naći u borbi s mlađom, energičnijom radnom snagom koja prihvaća bilo kakve radne uvjete.
Zadovoljstvo radnom okolinom, jednom od devet komponenti Nacionalnog indeksa sreće, cijelo je vrijeme stabilno i kreće se malo iznad 70 bodova, te je veće od prosječne razine subjektivnog zadovoljstva koje pokazuje Nacionalni indeks sreće.
Poslodavci traže sve više
Istraživanje koje je proveo portal posao.hr na temu Preopterećenost na radnom mjestu, pokazalo je da čak 70 posto ispitanika smatra da previše radi te da su za to premalo plaćeni (njih 79 posto).
Posve je jasno da ja ekonomska kriza utjecala i na očekivanja poslodavaca, koji sve više povećavaju opseg posla. Zbog toga više od polovine ispitanika (55 posto) smatra da su očekivanja njihovih poslodavaca prevelika, a čak 79 posto smatra da ih poslodavci ne cijene dovoljno.
Prema istraživanju Nacionalnog indeksa sreće, 'zadovoljstvo poslom kojim radim' ocijenjeno je poprilično visoko i iznosi 71 bod, pa se može pretpostaviti da su ljudi zadovoljni onime što rade, dok odgovori na pitanje 'moj nadređeni je nepravedan prema meni' pokazuje da su ispitanici najnezadovoljniji načinom na koji se poslodavac odnosi prema njima.
Više pročitajte u tiskanom izdanju časopisa Banka za travanj.
