Osim kukuruza, glavni srpski izvozni adut su maline, koje su mnogo unosnije zbog visoke otkupne cijene, te šećer
S lanjskim izvozom 1,6 milijuna tona Srbija je ostvarila rekordnu isporuku kukuruza na svjetsko tržište, što ju je svrstalo na 10. mjesto u svijetu u izvozu te poljoprivredne kulture, a na šestom u Europi. U regiji je Srbija na prvome mjestu u proizvodnji i izvozu kukuruza, piše Poslovni dnevnik.
Prema riječima Vukosava Sakovića, direktora Fonda za žito, Srbija bi u 2010. mogla izvesti čak dva milijuna tona. Izvozna cijena kukuruza kretala se od 90 do 140 dolara za tonu.
Zahvaljujući izvozu kukuruza, šećera i malina, poljoprivredna djelatnost je jedina gospodarska grana u kojoj Srbija ostvaruje suficit u robnoj razmjeni sa svijetom. Najveće količine kukuruza izvezene su u Španjolsku, Portugal, Grčku, Italiju i Cipar. Oko 90% kukuruza izvezeno je na tržište EU.
Ukupan srpski izvoz u prošloj godini iznosi oko osam milijardi dolara, pri čemu je, gledano po gospodarskim granama, izvoz poljoprivrednih proizvoda najzastupljeniji.
Najviše deviza, oko dvije milijarde eura, zarađeno je od prodaje kukuruza, malina i šećera.
Glede ostvarenoga deviznog priljeva kukuruz se nalazi na trećemu mjestu, odmah iza šećera i malina, koje su glavni izvozni adut, jer se pokazalo da kvalitetom nemaju konkurenciju na svjetskom tržištu. Najveći uvoznik malina je Njemačka, slijede Italija i Turska. Dok Vojvodina prednjači u proizvodnji kukuruza na koju otpadaju dvije trećine ukupne produkcije, u Šumadiji su najveći proizvođači malina.
Proizvodnja malina je daleko unosnija od kukuruza jer se za jednu tonu toga voća dobije više od dvije tisuće eura.
Najveći konkurenti Srbije na svjetskom tržištu malina su Poljska i Čile, no zaostaju kvalitetom, pa su maline, proizvedene u Srbiji, najtraženije.
Šećer je, uz maline i kukuruz, najzastupljeniji u izvozu. Najviše se izvozi na tržište EU, piše Poslovni dnevnik.
