Soros predstavio plan za spas eurozone, ali i svijeta

Tri Soroseva hitna poteza ne bi zahtijevala od Europskog fonda za financijsku stabilizaciju, koji je u formiranju, da ima više novca.

30.9.2011.
13:13
VOYO logo

Financijska tržišta guraju svijet u novu veliku depresiju, i to zato što su vlasti, pogotovo one u Europi, izgubile kontrolu nad financijama, koju moraju vratiti, poručio je poznati investitor George Soros.

U analizi za Financial Times predlaže tri hitna, hrabra početna poteza kojima bi se ta kontrola trebala vratiti, uz pretpostavku da će naići na neodobravanje banaka i nacionalnih vlada.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Italiji i Španjolskoj jeftini krediti

Najvažnije je stavljanje banaka pod kontrolu, a to se može ostvariti jedino putem pritiska javnosti"Prvo, vlade eurozone se moraju dogovoriti o sporazumu kojim bi bila stvorena riznica (blagajna) eurozone. U međuvremenu, glavne banke moraju biti stavljene pod direkciju Europske središnje banke u zamjenu za privremena jamstva i trajnu rekapitalizaciju. ECB bi upravljala bankama na način da bi ih navodila da zadrže svoje kreditne linije i neotplaćene kredite, dok bi istovremeno pozorno nadzirala rizike u koje se upuštaju. Treće, ECB bi tada omogućio državama poput Italije i Španjolske privremeno i ograničeno refinanciranje po niskoj cijeni (kapitala)", piše Soros.

Do formiranja zajedničke euro-blagajne koja bi bila izvor novca, dok bi zemlje članice odlučivale o potrošnji tog novca, potrebno je uspostaviti novu međuvladinu agenciju koja bi koordinirala rad ECB-a i Europskog fonda za financijsku stabilizaciju (EFSF), nastavlja Soros.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

ESFS – izvor novca; ECB – nadzor i pravila igre

Za EFSF, koji je trenutačno u formiranju i trebao bi raspolagati budžetom od 440 milijardi eura, bitno je mišljenje Njemačke, koja bi za taj fond trebala dati čak 211 milijardi eura.

U slučaju bankrota Grčke, dvije će skupine biti najranjivije, navodi Soros – banke i državne obveznice zemalja poput Italije i Španjolske, koje se moraju zaštititi. To se može postići na način da EFSF posluži primarno kao jamac i izvor novca za rekapitalizaciju banaka, a te banke zauzvrat moraju potpisati suglasnost da će se pridržavati naputaka ECB-a sve dok ta jamstva ne isteknu.

Banke koje ne pristanu na takav aranžman ne bi dobile garancije, predlaže. Države poput Italije i Španjolske bi po tom scenariju morale uvesti strogu financijsku disciplinu i u slučaju da potroše više nego što je dogovoreno, novac bi bio povučen.

Pritisak javnosti

"Ove mjere bi dopustile Grčkoj da bankrotira bez uzrokovanja svjetskog kraha. To ne znači da bi Grčka bila prisiljena na bankrot", navodi Soros, dodajući kako bi pod uvjetom da Grčka prihvati plan restrukturiranja od EFSF-a, tom fondu ostalo dovoljno novca za europske banke, a Međunarodni monetarni fond bi rekapitalizirao one u Grčkoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zaključuje kako ovi potezi ne bi tražili od EFSF-a da ima više novca, ali i da je od toga važnije stavljanje banaka pod kontrolu.

"To se može ostvariti jedino putem pritiska javnosti", piše Soros.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vezani članci:

arti-201002180717006 arti-201101200126006 arti-201108120558006 arti-201109290090006 arti-201107180324006

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo