Grozna istina: Polovina radnika ima plaću manju od 3.700 kuna, slažete li se?

Zagreb čini gotovo trećinu naše ukupne ekonomije, a nešto iznad prosjeka plaćeni su i Riječani, pa i Splićani,

22.9.2014.
7:56
VOYO logo

Kad god se, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, spomene prosječna plaća, koja sada iznosi 5.558 kuna neto, krene lavina komentara. Mr. Vedrana Pribičević sa Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta nedavno je zato iznijela podatak o tzv. medijalnoj ili 'graničnoj plaći' koja se kreće oko 3.700 kuna neto, a realnije odražava financijsko stanje nacije, piše Slobodna Dalmacija.

Trebalo bi isključiti Grad Zagreb

Prema mr. Pribičević, to znači da 50 posto zaposlenih u Hrvatskoj prima 3.700 kuna neto ili manje, a ostali više.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Prosječna plaća od preko pet tisuća kuna nije pravo mjerilo jer, da bismo dobili realniju sliku o primanjima naših građana, trebalo bi iz te računice isključiti Grad Zagreb koji, zbog strukture ekonomije, puno strši iznad ostatka Hrvatske. U glavnom gradu su sjedišta svih javnih poduzeća, banaka, predstavništva velikih stranih tvrtki, pa se prosječna plaća u Zagrebu kreće između osam i deset tisuća kuna, a, realno gledajući, prije će iznositi deset tisuća kuna nego osam", kazao je Ljubo Jurčić na pitanje jesmo li zaista toliko siromašni. Napomenuo je da u metropoli ima i puno radnika s niskim primanjima, koji vrlo teško žive.

Osim Zagreba nešto iznad prosjeka plaćeni su Riječani i Splićani

Jurčić ističe da Zagreb čini gotovo trećinu naše ukupne ekonomije, a da su nešto iznad prosjeka plaćeni i Riječani, pa i Splićani, s obzirom da su u većim gradovima i primanja viša nego u sredinama s manjom gospodarskom aktivnošću. Zaključuje da je realna hrvatska prosječna plaća sigurno niža od 4.500 kuna.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neven Kačić Bartulović, predsjednik Udruženja obrtnika Splita, na tvrdnju da se među gotovo 700 tisuća zaposlenih s primanjima manjim od 3.700 kuna nalazi najviše malih poduzetnika i njihovih zaposlenika, kaže da je ona tek djelomično točna.

"Bojim se da je tu riječ o pobrkanim lončićima. Obrtnik, recimo, nije sebi dužan isplatiti plaću, nego on samo predujmljuje dohodak, tako da je teško govoriti o njegovoj prosječnoj plaći, ali ako on prijavi, primjerice, 120 tisuća kuna prihoda godišnje, onda bi statistički značilo da je njegova plaća deset tisuća kuna mjesečno. E, sad, osnovica njegovih primanja jest nekakav prosjek posložen, ako se ne varam, u devet kategorija, pa ako obrtnik osobno ne zatraži da ga se svrsta u višu poreznu kategoriju, porezna ga uprava automatski pozicionira na 5.700 kuna bruto", kaže Kačić Bartulović.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/258068/Default.aspx

Imate li i vi sličnih iskustava? Šaljite na vijesti@portal.net.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo