Na pitanje kako džava namjerava oživjeti zamrlo tržište nekretnina, Linić otkriva kako bi država zajedno s nekim bankarskim sustavima išla u posao s iznajmljivanjem stanova.
"Banke bi stanove koje uzimaju na ime svojih potraživanja predavale Vladi na upravljanje, s tim da bi im država onda jamčila otplatu obaveza. Servisirala bi banke s dijelom najamnine barem u visini kamate. Očekujem da će taj model profunkcionirati već početkom iduće godine", objašnjava Linić.
Nema potrebe za MMF
"Ne vidim potrebu za aranžmanom s MMF-om. Ali, u tome je važno i mišljenje financijera. Sve ovisi o tome hoćemo li i kako biti u stanju refinancirati obveze. Ova je Vlada bila dovoljno odgovorna i ostvarila je značajne uštede. Neki u Hrvatskoj galame da smo trebali rezati više, ali ne držim da su to ozbiljne kritike", kazao je također ministar financija.
U intervjuu za Jutarnji listSlavko Linić kazao je kako je uvjeren da sljedeće godine možemo očekivati gospodarski rast jer bi se javne investicije napokon mogle pokrenuti. Ministar financija očekuje i kako bi pokretanje pregovora s MOL-om moglo rezultirati većim investicijama u INA-i, a "što znači da bi se i privatni sektor mogao pokrenuti".
Ministar financija kazao je i kako nije istina da su porezi u Hrvatskoj veći nego u drugim zemljama. "Mi imamo samo veće doprinose na plaće. Jesmo li ponudili rješenje? Da! Predlagali smo smanjenje zdravstvenog doprinosa i kompenzaciju uvođenjem poreza na nekretnine. Poduzetnici su prvi bili protiv. Zašto? Zato što ih više zanima njihova imovina i osobno bogatstvo nego posao i briga o radnicima", zaključio je. U priopćenju kojeg potpisuje Zdravko Anđel, predsjednik Odbora stambenih štedionica pri Hrvatskoj udruzi banaka, bankari su kritizirali ministrove procjene uspješnosti stambene štednje.
Priopćenje prenosimo u cijelosti:
Ministar financija Slavko Linić nekoliko je puta posljednjih dana u elektronskim i tiskanim medijima iznosio netočne podatke i ocjene o sustavu stambene štednje u Hrvatskoj. Rezultate stručne studije koju je sam naručio prvo nije uopće prihvaćao, a sad ih uporno pogrešno predstavlja javnosti. Također, svojim nakanama, ministar Linić ugrozava sustav stambene štednje u Hrvatskoj. O ministrovim izjavama podastiremo sljedeće podatke.
1. Ministar kaže (u Jutarnjem listu od 11. listopada) da je dosad za poticaje stambenim štedišama osigurano „više od dvije milijarde kuna“. Ministar javnosti daje nepotpune informacije. U istom je razdoblju („dosad“) sustav stambene štednje proračunu pridonio s gotovo 3,4 milijarde kuna.
2. Tvrdnja da „90 posto stambenih štediša ima vlastitu nekretninu“ je netočna a pogotovu nepotpuna. Prema studiji Instituta za javne financije štediše stambenih štedionica zive u uvjetima lošijim od prosjeka, a 71 posto ih zivi u nekretninama izgrađenim prije više od 35 godina.
3. Štediše stambenih štedionica evidentno nisu bogati ljudi, što opovrgava i ministrovu izjavu da bi poticajima „onome tko je bogat još dodavali“. Mjesečno za stambenu štednju, najdugoročniju u financijskom sustavu, izdvajaju u prosjeku 300 kuna.
4. Tvrdnjom da „nema smisla davati poticaje kad se ne grade stanovi“ (TV Jabuka, 2 u 9) ministar Linić dezinformira. Naime, sustav stambenih štedionica odobrava kredite za obnovu, kupnju i gradnju nekretnina. Dosad, odbreno je gotovo 6 milijardi kuna kredita uz fiksnu kamatu, a čak i udio kredita za gradnju u sustavu stambenih štedionica konstantno raste.
5. Neprimjereno je da ministar Linić usporedjuje smanjivanje plaća zaposlenima i poticaje za stambenu stednju. Naime, upravo putem sustava stambene stednje osigurava se gospodarska aktivnost u kojoj sudjeluju tisuce zaposlenika u financijskom, nekretninskom i građevinskom sektoru. Ukidanje poticaja za stambenu stednju, kako predlaze ministar Linic, imalo bi za posljedicu povecanje broja nezaposlenih za oko 4000, te smanjenje BDP-a za oko 0,17%.
6. Ministar Linić kaze da je studiju o gospodarskoj opravdanosti stambene štednje od Instituta za javne financije naručila Hrvatska udruga banaka. Time skače sam sebi u usta jer je na konferenciji za medije u ponedjeljak 7. listopada rekao da je Ministarstvo financija naručilo dvije studije o stambenoj štednji, jednu od Svjetske banke (koju nitko nije vidio, a dokument objavljen na stranicama Ministarstva financija nije nikakva studija) i drugu od Instituta za javne financije. O tome postoji i dokument Ministarstva s imenom ministra Linića. Ministarstvo je početkom godine prihvatilo prijedlog predstavnika stambenih štedionica da se izradi stručna studija o opravdanosti stambene štednje, koju će štedionice financirati, a ministar Linić odlučio se i izabrao Institut za javne financije.
7. Stambene štedionice i dalje stoje na raspolaganju za razgovor oko unaprijedenja sustava i povećanje njegove efikasnosti. Sve smo resurse stavili u funkciju pokretanja građevinskog sektora i rast hrvatskog gospodarstva.
