Prije gotovo dvije godine Vlada je kao snažno oružje u borbi protiv krize predstavila ideju o osnivanju fondova gospodarske suradnje, koji su kroz zajedničko ulaganje države i privatnih investitora trebali pomoći oporavku posrnulih poduzeća. U prvom valu ti su fondovi trebali provesti dokapitalizaciju tvrtki od kojih su već svi digli ruke, pa je tako nakon javnog poziva Ministarstva gospodarstva u veljači 2010. godine Hrvatska dobila pet takvih fondova: Honestas private equity partneri, Alternative private equity, Quaestus private equity II., Nexus private equity partneri i Prosperus invest. Fondovi su najavili da će u pet godina u gospodarstvo uložiti više od milijardu kuna, država se obvezala na to dodati još milijardu kuna pa se u tvrtke u poteškoćama trebalo sliti dvije milijarde kuna.
Međutim, do danas nije poznat nijedan slučaj poduzeća koje je na taj način dobilo pomoć, a u Ministarstvu gospodarstva koje je koordiniralo cijeli posao nisu spremni dati gotovo nijedan podatak o fondovima u koje se ulaže milijardu kuna državnog novca.
Šuker se protivio
U Ministarstvu gospodarstva nisu željeli reći koliko je već novca u prvoj godini prebačeno fondovima, niti kolike su naknade isplaćene društvima koja upravljaju tim fondovima. Prema pravilniku koji regulira status države u tim fondovima, društva za upravljanje imaju pravo na naknadu od dva posto ukupne imovine fonda. To znači da bi ukupna godišnja naknada svih fondova mogla iznositi i do 40 milijuna kuna, pa bi u pet godina društva za upravljanje mogla zaraditi i do 200 milijuna kuna, što je primjerice petina državnog ulaganja u fondove gospodarske suradnje. Uz to društva za upravljenja fondovima naknadu naplaćuju unaprijed u dvije polugodišnje rate.
Prema neslužbenim informacija čiju je potvrdu Novi list dobio od izvora iz Vlade, dosad su fondovi tim društvima koja njima upravljaju isplatili ukupno sedam milijuna kuna, a ti isti izvori ističu da im je država u prvoj godini na upravljanje dala petinu od najavljenih milijardu kuna, odnosno 200 milijuna kuna.
Tako je među "upraviteljima" koji su upisali naknadu i društvo Quaestus Private Equity u kojem je jedan od partnera i Borislav Škegro, savjetnik premijerke Jadranke Kosor. U sklopu iste grupacije Quaestus, posluje i Quaestus Invest kojem je nedavno Hanfa zabranila rad na godinu dana jer nije, prema njezinom mišljenju, poštovao pravila igre na tržištu.
Škegro je, tvrdili su 2009. godine brojni ministri, bio i najjači zagovornik osnivanja spomenutih fondova, dok je najveći otpor stizao od tadašnjeg ministra financija Ivana Šukera.
Ministarstvo taji podatke
Ministarstvo gospodarstva ne želi dati podatke o fondovima u koje država ulaže milijardu kuna, a prema neslužbenim informacijama, osim države najviše su novca uložili obvezni mirovinski fondovi u kojima je štednja građana za buduće mirovine, oni se javljaju kao ulagači u svih pet fondova. Tako su primjerice Škegrinom Quaestusu, tvrde izvori iz financijskog sektora, novac povjerila sva četiri mirovinska fonda, A-Z, PBZ– Croatia osiguranje, Erste plavi i RBA mirovinski fond i to u iznosima od 25 do 50 milijuna kuna.
Neimenovani izvori tvrde da je novac u taj fond uložila i državna tvrtka Croatia osiguranje, te da se to osiguravateljsko društvo kao investitor javlja u još barem jednom fondu.
Vezani članci:
arti-201104120533006 arti-201109270330006 arti-201109291453006 arti-201104090166006
