Kada se na financijska tržišta odrazi kriza u Italiji, Španjolskoj i Portugalu, neki prognoziraju da euro neće biti ono što je danas. Konkretno, zadnje analize iz Švicarke predviđaju da će se do siječnja dogoditi velike promjene koje bi dugoročno mogle imati utjecaj i na život eurozone.
Što misli o sudbini europske zajedničke valute pitali smo Vladimira Gligorova s bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije koji je u srijedu sudjelovao na međunarodnoj konferenciji Dužnička kriza u Europi i posljedice po Hrvatsku.
"Ako uskoro ne dođe do neke značajne deprecijacije eura, što bi bilo korisno, onda bi moglo doći do ozbiljnih problema u strukturi funkcioniranja eurozone. Postoje dvije mogućnosti. Manje vjerojatna je da će neke zemlje, poput Grčke, izaći iz eurozone, a druga mogućnost je da Europska centralna banka počne mnogo agresivnije rješavati i privatne i javne dugove", kaže Gligorov.
Ukoliko dođe do korekcije tečaja eura, prije svega u odnosu na dolar pa onda i na periferne valute koje su vezne za dolar, Gligorov smatra da bi se na taj način situacija sama po sebi počela rješavati te bi se povećala konkurentnost cijele eurozone.
Euroobveznice - model za budućnost
Uvođenje euroobveznica, koje bi po nekima moglo osigurati sigurnost eurozone, model je koji je nužan za budućnost, mišljenja je Gligorov. "Uvođenje euroobveznica je na neki način priprema za budućnost i definiranje fiskalnih pravila, a hoće li se one zvati euroobveznice ili nekako drugo sada je nevažno. Jasno je da je neka vrsta zajedničke obveze prema svim dugovima apsolutno neminovna, ako se računa na opstanak eurozone. Nivo ukupnih javnih dugova u eurozoni sada nije takav da bi mogao ugroziti likvidnost eurozone. S takvim jednim modelom bi u budućnosti bilo relativno jednostavno refinancirati dugove i voditi zajedničku fiskalnu politiku", kaže Gligorov.