Hrvatska narodna banka u petak je intervenirala na deviznom tržištu prodavši bankama 116,4 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,391 kuna za euro. Time je s tržišta povukla više od 860 milijuna kuna kako bi spriječila daljnje slabljenje domaće valute kojem je kuna izložena negdje od početka listopada.
Kuna se na tečajnici HNB-a kreće oko 7,39 kuna za euro, približavajući se tako granici od 7,4 kune za euro, dok je primjerice početkom godine bila na oko 7,30 kuna za euro što znači da je euro bio za desetak lipa jeftiniji nego sada.
Rata kredita od 500-tinjak eura tada je bila na 3.650, a sada na 3.695 kuna što znači da po osnovi tečajnih razlika građani s dugovima uz klauzulu u eurima sada moraju dati oko 50 kuna više, piše Novi list.
Lani je pak u ovo doba tečaj bio nešto ispod 7,30 kuna za euro (7,29) pa bi se moglo reći da je prošle zime izostala uobičajena sezonska deprecijacija.
Niže razine tečaja tijekom prošle zime i u prvoj polovici ove godine izazvane su, objašnjava analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić, prije svega snažnim zaduživanjem države u stranoj valuti, te slabijom korporativom potražnjom za plaćanje uvoza budući da je uslijed recesije usporavao i uvoz.
Što se tiče tečaja švicarskog franka, on se prema kuni izvodi posredno, preko eura, pa je tako krajem prošle godine rata kredita od primjerice 750 franaka, uz tečaj od 4,9 kuna za franak, u protuvrijednosti iznosila 3.675 kuna, dok je ista rata u francima, uz sadašnji tečaj od 5,48 kuna za franak, sada 4.110 kuna, što znači da je ista rata za dužnike uz klauzulu u CHF poskupjela za gotovo 450 kuna.
Država bi se, kaže Šantić, uskoro trebala zadužiti u kunama što neće imati utjecaja na razinu tečaja, pa do kraja ove godine očekuje zadržavanje tečaja euro/kuna na sadašnjim razinama, no tijekom iduće očekuje ipak nešto viši tečaj, odnosno, nešto slabiju kunu.
Vezani članci:
arti-201005190072006 arti-201010120093006 arti-201007300449006
