Naime, Čačić je u srijedu nakon sjednice Vlade na novinarskom brifingu u društvu ministra financija Slavka Linića novinarima predstavio Vladin plan za spas riječkog brodogradilišta 3. maj. Objasnio je da će brodogradilište Uljanik biti privatizirano i dokapitalizirano novcem Fondova gospodarske suradnje i domaćeg brodara, ali i novcem mirovinskih fondova, te da bi u drugoj fazi takav dokapitalizirani Uljanik kupio riječki 3. maj.
No, novinari Večernjeg lista iz izvora bliskih mirovinskim fondovima doznali su da o planu Vlade u tim fondovima nemaju pojma, osim onoga što su saznali iz medija.
'Bili smo spremni samo uzeti stvar u obzir, a ne uložiti'
"Ne da s nama ništa nije dogovoreno, nego se ništa nije ni dogovaralo. Prije nego što je u priču ušao 3. maj razmatrali smo potencijalno ulaganje u Uljanik, ali to znači da smo bili spremni samo uzeti stvar u obzir, a ne uložiti u tvrtku", kazao je izvor iz jednog od mirovinskih fondova. Iz fondova kažu da im nikako nije zadatak da ulažu u visokorizična ulaganja koja se možda ne bi mogla isplatiti.
Naime, obvezni mirovinski fondovi po svojoj su prirodi konzervativni ulagači, a hrvatska brodogradnja vrlo je rizična imovina, koja bi u svijetu tržišta kapitala bila logičniji izbor za takozvane lešinarske fondove. Oni jeftino kupuju posrnule tvrtke, ne bi li se u roku od pet godina naplatili ili iz njihova rasta ili iz dobre prodaje imovine.
FGS-ovi zainteresirani za preuzimanje Uljanika
I dok obvezni mirovinski fondovi ne znaju za Vladinu akciju, Fondovi gospodarske suradnje imaju veliki interes za preuzimanje Uljanika. Riječ je o tri fonda: Nexusu, Prosperusu i Quaestusu. Država je ove godine u proračunu za ulaganja u FGS-ove rezervirala samo 50 milijuna kuna, ali u Ministarstvu financija uvjeravaju da će to biti dovoljno za akciju Uljanik - 3. maj.