Neprestano jačanje švicarskog franka, koji je od početka godine skočio osam posto, probleme nije stvorilo samo klijentima koji bankama vraćaju osjetno veće rate kredita, već je ozbiljno zabrinulo i bankare. Njima je, naime, ugrožena otplata kredita vezanih uz tu valutu, piše Poslovni dnevnik. arti-201007120124006 Stoga su se u Raiffeisen banci odlučili na rijedak potez na domaćem tržištu – sniziti kamate. Klijenti Raiffeisen banke ovog su tjedna na kućne adrese dobili neobičnu obavijest svoje banke. Od prvog kolovoza RBA snižava kamatnu stopu na stambene kredite vezane uz švicarski franak, a nova nominalna cijena kredita iznosit će pet posto godišnje, stoji u pismu.
arti-201007210056006Zasad se takvoj obavijesti ne trebaju nadati i RBA-i korisnici ostalih kredita vezanih uz franak jer se niža kamata odnosi samo na stambene kredite. "Na sve postojeće stambene kredite uz valutnu klauzulu u švicarskom franku koji imaju kamatnu stopu višu od pet posto izvršit će se sniženje na pet posto", kažu u RBA.
Primjeni li se izračun nove kamate od početka kolovoza, znači da će prvi mjesečni anuiteti jeftinijih kredita klijente RBA razveseliti krajem tog mjeseca.
"Smanjenjem kamatnih stopa na stambene kredite banka nastoji olakšati teret otplate klijentima jer se zbog lipanjske aprecijacije švicarskog franka u odnosu na euro, a time i na kunu, znatno povećala kunska protuvrijednost otplatne rate za kredite u švicarskom franku", objasnio je Poslovnom dnevniku glavni ekonomist RBA Anton Starčević.
"Budući da se primici kućanstava ove godine ne povećavaju, raspoloživi dohodak onih zaduženih u franku se smanjuje zbog povećanja tereta otplate zaduženja. Banka je donijela odluku da se smanjivanjem kamatnih stopa omogući klijentima nastavak uredne otplate bez znatnije promjene raspoloživog dohotka."
O problemu franka iz Hrvatske narodne banke (HNB) opetovano su stizala upozorenja u proteklih nekoliko godina, podsjeća Poslovni. Ona su se svodila na poruku da HNB ne može utjecati na odnos kune prema švicarskom franku, već da se cijena kune formira i brani prema euru. Za najnoviji potez RBA o kojem se, neslužbeno doznajemo, intenzivno razmišlja i u drugim bankama, u HNB-u kažu da je to "razumni potez".
"Sasvim je sigurno da je s rastom tečaja povećan i kamatni rizik, a kako smo već puno puta naglašavali, švicarci su posebno 'nestabilni'. Iako se udio kredita u švicarcima u zbroju kontinuirano smanjuje, još je, posebice kod nekih banaka, relativno značajan", kaže viceguverner HNB-a Davor Holjevac.
Ostale banke zasad šute o svojim planovima. Na upit Poslovnog dnevnika jedino su iz PBZ-a poručili da su pripremili paket mjera za lakšu otplatu kredita u francima, od ukidanja naknade za prijevremenu otplatu, reprograma do prema potrebi i drugih mjera.
Spas nije u konverziji kredita u euro
Ne snize li banke kamate, način kako smanjiti rizik otplate jest konverzija kredita u euro. No čak i da banka to odobri bez naknade, takav je potez skup. Glavnica se preračunava po postojećem visokom tečaju u euro i time snažno raste. Ako je kredit podignut prije, primjerice, tri godine i njegove otplatne rate na početku sadržavaju uglavnom kamatu, računica nakon konverzije pokazuje da unatoč urednoj otplati klijent nije nimalo smanjio glavnicu, tvrdi Poslovni dnevnik.
Prethodni članci:
arti-201007020026006 arti-201005190254006
