Dok se politika i struka već danima oko toga prepiru, za građane je jedino važno kako bi to utjecalo na visinu njihovih mirovina. Mirovinskom reformom iz 2002. nastaje drugi stup. Za njega korisnici izdvajaju 5 posto iz bruto plaće i to odlazi na njihove privatne račune.
Narastao na 74 milijarde
U proteklih 14 godina neto uplate za drugi stup iznosile su 49 milijardi kuna. Vrijednost drugog stupa narasla je na 74 milijarde. Predstavnici fondova ističu kako će uplatama u drugi stup građani profitirati.
"25% ukupnih izdvajanja za mirovinu ide u drugi stup, a mirovine koje će prosječan hrvatski građanin primati iz drugog stupa bitno je viša od tih 25%", kaže za HRT Petar Vlaić, predsjednik udruženja društava za upravljanje mirovinskim fondovima.
"Špekulacijski posao"
No, analitičari u to nisu baš uvjereni. Po prirodi stvari drugi mirovinski stup je špekulacijski posao. Može biti dobar, a može biti i loš. Ali budući da je mirovinski sustav stvar brige o ljudima starije dobi, onda oni ne bi smjeli biti izloženi tom riziku, smatra Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.
Važno je i postoji li rizik gubitka novca u slučaju ranije smrti, s obzirom na to da svoju ušteđevinu korisnici ne dobivaju odjednom nakon što steknu pravo na mirovinu.
"Ukoliko postoji pravo na obiteljsku mirovinu, onda se sredstva prebacuju u prvi stup i isplaćuje se obiteljska mirovina, a ako ne postoji to pravo, sredstva se nasljeđuju", objašnjava Vlaić za HRT.
Više ulagati u gospodarstvo
Česta primjedba na mirovinske fondove je da su se bogatili na račun kupnje hrvatskih državnih obveznica. Oni prema zakonu moraju više od polovice novca ulagati u obveznice država Europske unije, no sada je taj udio oko 70 posto.
Stručnjaci smatraju da je to previše i da bi fondovi trebali više ulagati u naše gospodarstvo.