RASTE BROJ OZLIJEĐENIH NA POSLU, PREŠAO I 14.000: /

'Ministarstvo je rasteretilo poslodavce obveza i to im je rezultat'

Image
Foto: PIXSELL / ilustracija, Hrvoje Jelavić
30.3.2018.
18:34
PIXSELL / ilustracija, Hrvoje Jelavić
VOYO logo

U Hrvatskoj je lani na radu ozlijeđeno 889 radnika više nego godinu ranije. Podaci su to Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu (HZZZSR), prema kojem je u 2017. zabilježeno 14.290 ozljeda na radu, dok ih je u 2016. bilo 13.401. Smrtno stradalih u 2017. bilo je 13.

Najviše ozlijeđenih bilo je na području Grada Zagreba, a najviše nesreća dogodilo se baš na radnom mjestu. Riječ je o 11.612 ozljeda što je povećanje za 81,26 posto. Najviše se ozljeda događa u prerađivačkoj industriji (2895), slijedi trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikla (1675), građevinarstvo (987) te djelatnost zdravstvene i socijalne skrbi s 982 ozljede na radu. One lakše ozljede najčešće su se događale u domeni zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, a one teške u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Skupo administrativno rješenje

U Savezu samostalnih sindikata kažu kako broj ozljeda na radu raste već godinama, a da država na njihova upozorenja na to nije reagirala.

"Ministarstvo gospodarstva prošle je godine pokrenulo akcijski plan za rasterećenje gospodarstva. Oni su to nazvali administrativno rasterećenje, ali u tome su predvidjeli niz odredbi iz područja zaštite na radu. Postavili smo im logično pitanje - zašto se, ako se broj ozljeda na radu povećava, a istovremeno se ništa ne ulaže, ne stimuliraju oni poslodavci koji su prema statistikama uložili u zaštitu i sigurnost radnih mjesta te nemaju, ili su smanjili broj ozljeda? No, oni su poslodavcima omogućili da ne moraju redovito slati radnike na liječnički pregled, da ne moraju raditi procjenu opasnosti i slično, i time smanjuju troškove poslodavcima upravo na teret radnika i njihovog zdravlja", komentira za Glas Slavonije predsjednik SSSH Mladen Novosel dodajući kako se statistički podaci odnose samo na priznate ozljede te da postoji još niz onih koji se uopće ne registriraju jer ih ne priznaju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pritom ističe kako se među razlozima za nepriznavanje često nađe i onaj da si je radnik sam kriv. Jednako tako ističe da mu je jasno zašto zaštita na radu ne zanima poslodavce koji žele zaraditi preko noći, a li da mu nje jasno kako ne zanima Vladu koja zbog toga ima indirektne troškove.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo