Ne samo da smo kao vrsta (i kao narod) stekli već i previše kriznog iskustva, nego se u tom području razvila i efikasna vještina kriznog upravljanja (tzv. crisis management).
Vještina je prvenstveno primijenjena u korporativnom biznis svijetu, jer ako išta zna sebe čuvati, onda je to profit i kapital, ali niti druge vrste organizacija nisu cijepljene protiv krizne pameti, ili barem ne bi smjele biti...
Uvriježeno je mišljenje (čitaj: kaže Wikipedia) da krizu čine tri elementa: 1) Opasnost 2) Faktor iznenađenja 3) Kratko vrijeme za odlučivanje.
Ajmo odmah u startu riješiti trenutno najveću svjetsku krizu – Europa, euro, Grčka. Pa gdje je tu faktor iznenađenja?! Zar nije već miljama daleko bilo sasvim jasno kamo ide Grčka, kakav će to utjecaj imati na Irsku, Italiju, Španjolsku i Portugal, a u konačnici na euro kao valutu i Europu kao uniju? Totalno predvidljivo! Znači – nije kriza. Dobro, jedna manje... i to globalna. Ajmo više lokalno...
Nedostatak morala i zakonitosti
Kaže Wiki dalje da ima više vrsta kriza, pa da izdvojimo nekoliko relevantnih: 1) Prirodna (elementarna nepogoda) 2) Tehnološka (zakazali razni aparati) 3) Kriza sukoba (štrajkovi, nemiri, javni pritisci) 4) Kriza zlonamjernosti (zle namjere izvan organizacije) 5) Kriza organizacijskih nedjela (zle namjere unutar organizacije) a. Poremećen sustav vrijednosti b. Zavaravanje c. Nedostatak morala i nezakonitost
Meni je zbilja više žao HDZ-a. Tako se brižni muče sada, tuku među sobom, stvarno su u krizi. Kojoj? Pa čini se u svakoj od (3) nadalje, ali favorit je svakako br. 5, kojeg znalci dijele na tri podkategorije, a "zna-se" ekipa koristi pak sve tri, obilato. Ipak, moramo se razočarati. Niti ovo nije ustvari kriza. Nema trećeg elementa – kratko vrijeme za odlučivanje. Pa imali smo brate dvadeset godina da ih skužimo, da se izjašnjavamo, da glasamo... Nije to kriza. To je stanje!
Znači nije kriza, nego trend
A kriza proračuna? Jel barem to kriza? Ma nije... Opet nema faktora iznenađenja. Pa projekcije proračuna i novčanog tijeka se barem daju dovoljno lako ubaciti u neku excel tablicu i vidjeti gdje, kada i koliko ćemo biti u crvenom. I sad su crveni uzeli crveno. Zna-se i znalo se da će biti crveno, pa sve crvenije. Uostalom, kad smo ono davno podigli PDV s 22% na 23% tada nam je rečeno da je to 'krizni porez'. Zar se toga više nitko ne sjeća? Znači nije kriza, nego trend!
Na koncu ispada da samo Kerum ima stvarnu krizu na rukama. Bogami ima sve elemente: neposredna opasnost, faktor iznenađenja i kratko vrijeme za odlučivanje. I to je još kriza one prve kategorije – prirodna, elementarna, van kontrole i nastala bez odgovornosti samog lidera. Bravo brale, imaš krizu! Šta radiš s njom?
危機 (čitaj: wei-chi)
Ne treba tu izmišljati toplu vodu (niti doslovno), znanost je već rekla svoje. Kvalitetno krizno vodstvo prolazi kroz sljedeće faze i zadatke: 1) stvaranje smisla (od kaotične situacije) 2) donošenje i sprovođenje odluka 3) davanje značaja (javna i politička komunikacija) 4) okončanje krize 5) učenje – prepoznavanje da je kriza prilika za reformu i napredak.
Izrazito rijetko se desi da neki vođa uspije u jednom koraku riješiti sve, da već u fazi stvaranja smisla ima i rješenje i okonačanje i učenje. Nema dvojbe, splitski je gradonačelnik proučio materiju i zaključio da se snijeg – vremenom otopi. Ova je kriza već ustvari riješena. Samo treba malo pričekati...
Kinezi bi rekli 危機 (čitaj: wei-chi). Na kineskom se riječ za krizu tvori od dvije riječi: opasnost i prilika. Tako je jednom u popularnoj animiranoj seriji The Simpsons mala Lisa pokušala ohrabriti svog oca Homera rekavši mu da Kinezi koriste istu riječ za opasnost i priliku, na što je Homer odgovorio: „Aha, da, opasilika!“
I mi bi tako mogli, kako ustvari nemamo nikakvu krizu, od dvije lijepe domaće riječi složiti svoj odgovor: „Aha, da, kučka!“. Life's a bitch...