Istraga policije, Državnog odvjetništva i Porezne uprave o poslovanju Hrvatske poštanske banke intenzivno se nastavlja i kao u slučaju Podravke poprima i međunarodne razmjere. USKOK će nastojati blokirati imovinu osumnjičenih.
Što posjeduju pritvoreni šefovi HPB-a tek treba utvrditi, a ako je suditi prema onome što su policajci vidjeli tijekom pretrage stana Josipa Protege, u Masarykovoj 9 u sjedištu Zagreba, luksuz im je mio.
Sumnja se da je preko tvrtke Toprovu Limited, koja je registrirana na Malti i upisana kao osnivač tvrtke Šestinski vrh d.o.o., zapravo izvlačio novac iz HPB-a i da iza nje zapravo stoji upravo Protega. Za bivšeg šefa državne banke to su navodno obavljali članovi uže obitelji, a on ih je nagrađivao tako što im je omogućio povoljan otkup službenih vozila banke od Croatia leasinga.
Kako Jutarnji list doznaje od izvora bliskih istrazi, policajci koji su 3. siječnja pretraživali stan koji koristi Protega ostali su zatečeni luksuzom interijera. Kako su procijenili, za opremanje jednog kvadrata Protega je uložio oko deset tisuća eura. Poslovni dnevnik objavio je čak da je imao pozlaćene slavine u kupaonici, no to u policiji nisu mogli potvrditi.
Osim kredita koji su dodjeljivani po čudnim kriterijima, istražiteljima je u oči upala i svota od oko 160 milijuna kuna koja je uložena u informatizaciju banke, a koju su izvodile neke indijske tvrtke. Pokazalo se da program koji je isporučen uopće nije primjenjiv u poslovnicama banke.
Uprava sama sebi odobravala kredite
Informacije o tome da Hrvatska poštanska banka posluje s velikim gubicima, poznati su i prije nego što su malverzacije otkrivene i uhićeni šefovi. U ožujku 2009. banka je izašla s podatkom da je u gubitku 28 milijuna kuna, dok je nadzor Hrvatske narodne banke utvrdio da je na dan 31. ožujka dug iznosio nepunih 120 milijuna kuna. Praktično polovica tog iznosa odnosi se na tzv. rizični plasman kredita.
U svim rizičnim kreditiranjima glavnu ulogu imao predsjednik Uprave HPB-a Protega, jer su oni odobravani posebnim odlukama Uprave.
Zanimljivo je i da je Uprava HPB-a sama sebi odobravala kredite. Protega ima kredit od 1,5 milijuna kuna, Ivan Sladonja 1,7, a pritvoreni bivši direktor financija Marijo Kirinić oko 700.000 kuna. Njihove plaće u HPB-u iznosile su oko 80.000 kuna neto, s time da su sami sebi isplatili po više od 3,5 milijuna kuna, zasluženih. Prema rezultatima nadzora HNB-a, HPB je imao gotovo 25 milijuna kuna gubitka samo pri neuspjeloj prodaji oko 15.000 dionica Ine mađarskom MOL-u. U ime svojih klijenata, koji su odlučili prihvatiti javnu ponudu MOL-a za otkup dionica Ine po cijeni od 2800 kuna, banka je poslala odgovarajuću ponudu Središnjoj depozitarnoj agenciji.
Međutim, zbog pogreške nadležne direkcije HPB-a ponuda nije stigla na vrijeme pa tako nije ni prihvaćena. HPB je svojim klijentima isplatio novac za dionice po cijeni od 2800 kuna, ukupno oko 42 milijuna kuna, stekao je dionice čija je tržišna vrijednost bitno manja.
Prethodni članci:
arti-201001020101006 arti-201001040282006
