Rast prosječne neto plaće od 3,9 posto najviši je mjesečni rast od studenog 2007.
Relativno visoka mjesečna promjena posljedica je većeg broja radnih sati, isplate nagrada i ostalih bonusa za uspješnost poslovanja te isplate drugog dijela božićnice u državnim i javnim službama. Time je negativan utjecaj posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke, koji je prethodnih mjeseci djelovao na smanjenje prosječne neto plaće smanjen, navode Raiffeisenovi analitičari.
Nadalje, već peti mjesec za redom bilježimo pad prosječne neto plaće u nominalnim iznosima na godišnjoj razini. Ipak, u odnosu na prethodne mjesece pad tijekom ožujka je bio blaži budući da je prosječna neto plaće nominalno smanjena za 0,1 posto. Obzirom na niske inflatorne pritiske (prosječna godišnja stopa inflacije je u ožujak iznosila 0,9 posto) i realan godišnji pad prosječne neto plaće nešto je niži te iznosi 1,0 posto. Prosječna bruto plaća za ožujak iznosila je 7.831 kuna što je za 374 kune ili 5,0 posto više nego prethodnog mjeseca.
Nakon što je četiri mjeseca za redom bilježen pad prosječne bruto plaće, tijekom ožujka se pokazao njen rast na godišnjoj razini (0,2 posto). Iako je tijekom ožujka zabilježen rast prosječne neto plaće (kao rezultat većeg broja radnih sati te isplaćenih nagrada i ostalih bonusa) u narednim mjesecima očekujemo kako će nastavak negativnih trendova na tržištu rada nepovoljno djelovati na prosječne neto plaće, procjenjuju RBA analitičari.
S obzirom na najavljene promjene poreznih razreda i stopa te ukidanje posebnog poreza, pad prosječnih neto plaća na godišnjoj razini donekle će se ublažiti. Moguće intenziviranje inflatornih pritisaka u drugom dijelu godine ostaviti će utjecaj i na realne neto plaće.
Najviše plaće u Sloveniji
Prema posljednjim raspoloživim podacima za veljaču, najvišu prosječnu neto plaću u regiji i dalje ima Slovenija (930 eura). S prosječnom neto plaćom od 706 eura slijedi Hrvatska, a zatim Mađarska, Crna gora te BiH. Najveći rast plaća ostvaren je u Mađarskoj (18,5 posto), čime je preuzela mjesto koje je prije zauzimala Crne Gora.
Nadalje, plaće u Mađarskoj su zabilježile najsnažniji godišnji rast u proteklih pet godina, što je primarno rezultat promjena u sustavu poreza na dohodak te isplaćenih naknada zaposlenima u javnom sektoru. Relativno niže iznose u odnosu na ostale zemlje regije, s prosječnim neto plaćama nižim od 400 eura, imaju Rumunjska, Makedonija i Srbija. Za razliku od 2009. kada je to bila Makedonija, mjesto zemlje s najnižom plaćom u regiji preuzela je Srbija, čemu je doprinijela deprecijacija srpskog dinara u odnosu na euro, navodi se u RBA analizi.
Prethodni članci:
arti-201005060122006 arti-201003190356006
