Radnik koji je u lipnju ove godine primio prosječnu neto plaću od 7711 kuna, zbog inflacije je, prema izračunu Državnog zavoda za statistiku, zaradio manje u odnosu na svibanj za 0,8 posto, ili 62 kune. Utjecaj inflacije na prosječne plaće u Hrvatskoj je još pogubniji kada se ovogodišnji lipanj usporedi s istim mjesecom prošle godine. Naime, prema izračunu DZS-a, zbog rasta cijena, prosječna plaća u zemlji bila 4,1 posto ili 316 kuna manja nego lani.
To znači da obitelj s dvoje zaposlenih koji imaju prosječne prihode danas može kupiti robe za 632 kune manje nego što je to mogla prošle godine, piše Jutarnji list. Sagleda li se utjecaj inflacije na brutoplaću od 10.942 kune, razmjeri umanjenja još su veći, te u međugodišnjoj usporedbi iznose 3,2 posto, ili 350 kuna.
"Odavno više, nažalost, ne možemo govoriti o izračunu prosječne isplaćene plaće u državi i visini inflacije, odnosno indeksu rasta potrošačkih cijena koji izračunava Državni zavod za statistiku, kao stvarnim pokazateljima standarda najvećeg broja zaposlenih i njihovih obitelji", rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Kod građana s medijalnom plaćom inflacija napravila udar na standard od 20 do 30 posto
Sever upozorava da je od izračuna prosječne plaće važniji izračun medijalne plaće, koju je DZS također objavio u petak, a koja iznosi 6510 kuna. To znači, kaže Sever, da je oko 830 tisuća zaposlenih primilo 6510 kuna ili manji iznos, te je za njih prosječna, ionako premala plaća, za održavanje kakvog-takvog standarda života, trenutačno nedohvatljiva.
Inače, kada je u pitanju brutoiznos spomenute medijalne plaće, on je u lipnju ove godine dosegao iznos od 8562 kune. "Ovogodišnji rast osnovnih troškova života, kao što su hrana i bezalkoholna pića i stanovanje, daleko je veći od iskazane inflacije od 12,3 posto. Kod spomenutog udjela građana s medijalnim plaćama, inflacija je napravila udar na standard od 20 do 30 posto. Samo u slučaju hrane, rast cijena je 18 posto.
Prema tome, ako gledamo razliku između nominalnih i realnih plaća, uzimajući u obzir medijalnu plaću i osnovne dijelove inflacije, smanjenje dohotka najvećeg sloja zaposlenih puno je veće od onoga što statistika iskazuje, kaže Sever.
Žene još uvijek zarađuju osjetno manje od muškaraca
Navedeni inflacijski udari na prosječne plaće u zemlji dobivaju još veću težinu ako se uzme u obzir nalaz DZS-a da su neto plaće u lipnju ove godine nominalno rasle i u odnosu na prethodni mjesec (rast od 0,3 posto) i u odnosu na isto lanjsko razdoblje, za 7,5 posto. Inflacija je "pojela" taj rast, i još dodatno oduzela na zaradama.
Najviše neto plaće u lipnju ove godine isplaćene su u financijskim uslužnim djelatnostima bez osiguravateljskog sektora (11.449 kuna), informacijama i komunikacijama (10.721 kuna) te energetskom sektoru 9651 kunu).
U najplaćenijim dijelovima gospodarstva i dalje se bilježi velika razlika u prosječnim plaćama između muškaraca i žena. Tako su, primjerice, u kategoriji financijskih uslužnih djelatnosti ženama isplaćene prosječne plaće koje su čak za 5115 kuna manje u odnosu na plaće koje primaju njihovi muški kolege u tom sektoru. U informacijama i komunikacijama razlika je nešto manja, ali još uvijek značajna te iznosi 1950 kuna.
Najniže prosječne plaće u istom razdoblju zabilježene su u proizvodnji odjeće (4923 kune), uslugama (5947) i građevini (6163 kune). U nekim od tih djelatnosti ženama su također isplaćene manje prosječne plaće nego muškarcima, pa je tako u kategoriji proizvodnje odjeće u lipnju razlika iznosila 1458 kuna.
Ekonomist: 'Nije realno da inflacija padne na projiciranih dva posto'
Kada se promotri kretanje prosječne isplaćene neto plaće u zemlji u prvih šest mjeseci, dobiva se prosjek od 7568 kuna, uz inflacijom izazvan pad za 1,7 posto ili 128 kuna u odnosu na isto razdoblje lani. Ekonomist Željko Garača procjenjuje da će se do kraja godine nastaviti povećavati rast inflacije zbog očekivanog globalnog rasta cijena energije, ali, ističe, i drugih utjecaja, kao što su negativne kamatne stope.
"Ranijih godina vlasnici turističkih obrta, tvrtki i poduzeća držali su pretežito novac na računima i dugoročno planirali ulaganja. Sada se može očekivati plasman tog novca na tržište, što bi moglo dodatno pogurnuti prema gore cijene, primjerice, zemljišta, građevinskih radova ili luksuznih dobara", kaže Garača.
Garača dodaje kako rast kredita povećava potražnju, a samim time, u kombinaciji s globalnim rastom cijena energije, stvara se pritisak na cijene, nominalno veću potrošnju, rast BDP-a po stopama koje su zadovoljavajuće, pa i više od toga.
"Sve to znači i više novca u proračunu države. No, dugoročno javni dug raste, iz dohodaka građana i zarada poduzeća mora se sve više izdvajati za povrat dugova, što sve zajedno, kada govorimo o građanima, dovodi do manjih prihoda, pada njihovog dohotka i standarda", kaže Garača te napominje kako nije realno da se do kraja godine inflacija spusti sa sadašnjih 12,3 posto na projiciranih dva posto. Ekonomist očekuje i da će se novac zarađen u ovogodišnjoj turističkoj sezoni početi ubrzano trošiti zbog straha od inflacije.