Uvođenje naplate plastičnih vrećica od početka godine, zbog čega je pala potražnja za njima, te se prepolovila proizvodnja, hrvatski proizvođači okupljeni u Hrvatskoj gospodarskoj komori pronalaze u ekonomskim, a ne ekološkim razlozima.
Član vijeća Udruženja industrije i gume HGK i direktor tvrtke Optiplast Danijel Drčić tako smatra da problem nije u plastičnim vrećicama već u u činjenici da ne postoji kvalitetan sustav sortiranja i zbrinjavanja otpada te podsjeća na znanstvenu studiju provedenu za dansko Ministarstvo zaštite okoliša, koja je pokazala da su polietilenske vrećice koje se mogu reciklirati daleko najbolje rješenje što se tiče ekologije.
Lijek u kvalitetnoj reciklaži
"Papirnate vrećice su promašaj jer za jednu tonu papira treba 3,5 tona drveta, do 15.000 litara vode i 4300 kW struje, tako da i tu pričamo o ozbiljnom utjecaju na okoliš. Uostalom, vi ne možete meso ili ribu pakirati u papir, potrebna vam je plastična folija. U biorazgradivim vrećicama je tek 30 do 40 posto biomaterijala, a ostatak je isti po sastavu kao i klasična vrećica, na bazi nafte", pojašnjava Drčić za Poslovni dnevnik navodeći kako zakone pišu oni koji se vode partikularnim ekonomskim interesima pod krinkom brige za okoliš.
Drčić ističe kako polietilenske vrećice na odlagalištima zauzimaju tek 0,03 posto ukupnog udjela otpada, dok ondje ima i otpada poput višeslojne ambalaže (kaširane) ili pelena koji se ne može reciklirati. A vrećeice, ističe, itekako mogu.
"Ključna poruka je da nam treba kvalitetnije sustav sortiranja, prikupljanja i reciklaže. Polietilenske vrećice nisu štetne ni za korisnike ni za okoliš ako se kvalitetno recikliraju", zaključuje.
Drčićevo mišljenje dijeli i direktor tvrtke Muraplast iz Kotoribe Davor Ujalki, koji je zbog pada proizvodnje od 60 posto za spas poslovanja instalirao liniju za proizvodnju papirnatih vrećica.
Sve počelo zbog uvoza iz Kine
"Uporaba plastičnih vrećica je u padu već godinama zbog zakona EU, iako su polietilenske vrećice daleko najekološkije rješenje u usporedbi s biorazgradivim i papirnatim vrećicama, a biorazgradive vrećice trebalo bi u potpunosti zabraniti. Mi smo prestali proizvoditi biorazgradivu plastiku upravo zbog ekološke svijesti, ali u biznisu je teško očekivati da će ekološka logika biti ispred ekonomske. Ne vidim ekološki razlog zašto je proizvodnja papirnatih vrećica prednost, ali posao je posao, a mi smo s narudžbama za njih puni do petog mjeseca“, ističe Ujlaki.
Nihovu priču potvrđuje i Pomoćnica direktorice Sektora za industriju HGK Gordana Pehnec Pavlović koja ističe kako je EU svoj zakonsku ofenzivu protiv plastičnih vrećica pokrenula zbog velikog uvoza iz Kine. A Hrvatska je na tom području također veliki izvoznik. Stoga se oni zalažu za reciklažu i vraćanje u proizvodnju.
Inače, u HGK navode da je proizvodnja u industriji plastike u Hrvatskoj čak 70 posto veća u odnosu na onu 1990. i dvostruko veća nego li je bila prije krize.
