Nakon što su u ponedjeljak analitičari PBZ-a revidirali očekivanja o rastu hrvatskog BDP-a u 2011. godini s 1 na 0,7 posto, u utorak je to učinio i UniCredit, ali i Međunarodni monetarni fond. Za Hrvatsku MMF u ovoj godini prognozira rast od 0,8 posto, a za 2012. 1,8 posto. U proljetnoj prognozi za ovu godinu Hrvatskoj je bio predviđen rast od 1,3 posto.
UniCredit je ovom smanjio prognozu rasta Hrvatske u 2011., s 1,2 posto na 0,2 posto.
"Zaoštravanje krize u eurozoni tijekom kolovoza i daljnji nastavak tenzija na međunarodnim financijskim tržištima ključan je faktor za gospodarska kretanja u Hrvatskoj i regiji", rekao je glavni ekonomist Zagrebačke banke Goran Šaravanja povodom objavljivanja UniCreditove CEE Quarterly publikacije za četvrto tromjesečje 2011.
"I prije izbijanja najnovijih tenzija na financijskim tržištima primjetno je usporavanje rasta izvoza i uvoza, što upućuje na slabije impulse iz inozemnog okruženja i slabe domaće potražnje", objasnio je Šaravanja, dodavši da iako je turistička sezona bila dobra, UniCredit očekuje da će pogoršana situacija na financijskim tržištima negativno utjecati na gospodarska kretanja u drugoj polovici trećeg kvartala i u zadnjem kvartalu.
Loše nam se piše i u 2012.
Za 2012. godinu, zbog restriktivnije politike EZ i SAD-a te zbog dodatnog labavljenja monetarne politike na Zapadu, UniCredit prognozira rast EU od samo 1 posto.
Prvenstveno zbog tih očekivanja, UniCredit je smanjio projiciranu stopu rasta za 2012. godinu i u Hrvatskoj sa 2,5 posto na 1 posto. Također su i u svim ostalim zemljama središnje i istočne Europe gdje je UniCredit grupa prisutna, prognoze rasta za 2012. godinu smanjene.
Utjecaj inozemnog okruženja na Hrvatsku
Dva su glavna načina na koje inozemno okruženje direktno utječe na hrvatsku ekonomiju. Prvi je preko povišene cijene financiranja za banke koje posluju u Hrvatskoj i kroz smanjene iznose neto inozemnog financiranja bankovnog sektora u odnosu na prijašnje godine.
U ovakvoj situaciji UniCredit očekuje nastavak smanjenja zaduženosti stanovništva, stagnaciju ili u najboljem slučaju minimalan rast kredita za poduzeća u privatnom sektoru, dok će se u uvjetima ograničenog pristupa financiranju aktualizirati pitanje (re)financiranja obveza države i proračunskog deficita u 2012.
"Smanjenje rashoda države i/ili povećanje pojedinih poreza i privatizacija bit će aktualne teme tijekom 2012. u uvjetima ograničenog financiranja", naglasio je Šaravanja.
Deficit 6 posto BDP-a
Drugi kanal prelijevanja inozemnog okruženja na Hrvatsku je kroz smanjeni izvoz zbog smanjenje potražnje. Zbog toga UniCredit projicira malo veći deficit tekućeg računa platne bilance u 2012. godini, od 2 posto BDP-a u odnosu na 1 posto ovoj godini.
"Lako je moguće da ove i sljedeće godine zabilježimo manje deficite u tekućem računu platne bilance zbog slabije domaće potražnje", rekao je Šaravanja.
Kako sporiji gospodarski rast utječe i na rast prihoda, UniCredit povećava prognozu proračunskog deficita za ovu godinu sa 5,7 posto na 6 posto BDP-a.
"Naše je mišljenje nepromijenjeno: sljedeća Vlada morat će predstaviti vjerodostojan plan smanjenja fiskalnog deficita, u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, tijekom 4-godišnjeg mandata i provesti strukturne reforme kako bi ubrzala održivu stopu gospodarskog rasta želimo li očuvati kreditni rejting", zaključio je Goran Šaravanja.
Vezani članci:
arti-201109190393006 arti-201109050512006 arti-201108250479006 arti-201109191225006
