Na sjednici Upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju koja je dijelom bila zatvorena za javnost, HFP je razmatrao je raskidanje ugovora iz 2005. godine s Otokom znanja za preuzimanje 88,86 posto dionica Hotela Koločep. Iako tvrtka Otok znanja nije uložila obećano u Koločep, pravni stručnjaci upozoravaju Fond da bi u slučaju raskida pozicija HFP-a bila neizvjesna i u samom sudskom sporu i u pogledu nadoknade štete, jer, između ostaloga, u ugovoru nije predviđeno njegovo raskidanje.
PBZ posjeduje zadužnice nad Grgićevom, Laucovom i Markotinom imovinom
arti-201003020577006Osim toga, Privredna banka Zagreb, koja je pratila Otok znanja kroz cijelu privatizaciju, pokušava vratiti novac koji su posudili Otoku znanja, a radi se o 58 milijuna kuna duga! Kredite im nisu vraćali zadnje dvije godine, piše Poslovni dnevnik, i sada banka posjeduje zadužnice nad cjelokupnom privatnom imovinom osnivača te ustanove - Siniše Grgića, Davora Lauca i Željka Markote.
Prvi čovjek PBZ-a Božo Prka zato nudi tri načina da se Hrvatski fond za privatizaciju i PBZ izvuku iz škripca s Otokom znanja, odnosno da hoteli Koločep ne odu u stečaj.
Tri opcije
Prka kao jedno rješenje nudi da država, odnosno HFP, podmiruje dug Koločepa PBZ-u od 58 milijuna kuna, a da Banka u tom slučaju daje popust i oprosti HFP-u 10 milijuna kuna.
Po drugom scenariju bi HFP platio odmah 50 posto duga, a ostatak nakon prodaje hotela Koločep. HFP i PBZ bi zajedno tražili kupce, jer bi PBZ bio kreditor.
Prema trećoj opciji koju je osmislio Prka, PBZ bi preuzeo privremeno upravljanje Koločepom, imenovao upravu, sklopio aranžmane s turoperatorima poput Atlasa, Plave lagune ili Generalturist bookinga i u roku od dvije godine sanirao i privatizirao tvrtku. Otok znanja bi tada po nalogu banke išao u likvidaciju. Navodno je treće rješenje najvjerojatnije.
Prethodni članci:
arti-201003020577006 arti-201007230092006
