Do kakvih promjena će doći zbog dužničke krize u Europi te kako će dužnička kriza utjecati na Hrvatsku, razgovaralo se međunarodnoj konferenciji koja je u srijedu održana u Novinarskom domu u Zagrebu.
Jedan od sudionika konferencije, Vladimir Gligorov, s bečkog Instituta za međunarodne ekonomske studije, nema konkretnog odgovora na pitanje kada bi se dužnička kriza u eurozoni mogla okončati.
"Stalno se govori da se to treba brzo riješiti, ali u Europskoj uniji to ne ide tako jer postoje mehanizmi. Kriza će trajati, a ako bi se proces rješavanja pokušao ubrzati, bila bi moguća prinudna rješenja koja su i najgora", kaže ugledni ekonomski stručnjak.
U toj situaciji Hrvatska dijeli sudbinu mnogih dugovima opterećenih zemalja.
U situaciji opće gospodarske krize, u Hrvatskoj se javlja problem refinanciranja svih starih dugova, privatnih i javnih, koje se može refinancirati samo po vrlo visokom cijenama. "Ako bi ta cijena ostala onakva kakva je sada, to bi za Hrvatsku bilo neodrživo. Dugove kroz neko vrijeme ne bi mogli vraćati", kaže Gligorov.
Neodrživa financijska konstrukcija
Zbog trenutne situacije u eurozoni i ograničenih mogućnosti zaduživanja na svjetskim tržištima, Gligorov kaže da će novac sve teže stizati u Hrvatsku, a, s druge strane, moglo bi doći do pada izvoza zbog loše situacije u zemljama koje su glavni trgovinski partneri našoj zemlji. Posljedica je toga, kaže, recesija ili u boljem slučaju stagnacija gospodarskog rasta te u konačnici neodrživost financijske konstrukcije.
Sve je na novoj vladi
"Najbolje bi bilo kada bi nova vlada sljedeću godina iskoristila za usvajanje i početak primjene vrlo ambicioznog programa ekonomskih promjena, čitave politike od monetarne preko fiskalne, a posebno strukturne koja je vezana za tržište rada i tržište proizvoda. Iz tog razloga se sljedeće godine ne može očekivati neki gospodarski rast, ali godinu ne bi trebalo izgubiti tako da se ne obave zaokreti u ekonomskoj i strukturnoj politici. Ako se to ne dogodi, a onda je najvjerojatniji scenarij tri do četiri godine stagnacije", kaže Gligorov.
Da puno toga ovisi o potezima nove vlade smatra i Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke. O njenim potezima će, kaže, ovisiti hoće li u nadolazećem razdoblju Hrvatska biti manje ili više rizična zemlja.
"Ako se poduzmu uvjerljive reforme i uvede racionalizacija poslovanja države, smanji fiskalni deficit i ako budemo znali kako ćemo oživjeti gospodarski rast - kojim projektima, investicijama i akcijama, stvorit će se temelji za povoljnije otplaćivanje starih kredita i eventualno uzimanje novih.
Luković je upozorio da uz visoki prinos na hrvatske obveznice koji se sada kreće oko 7 posto nije moguće ostvariti gospodarski rast.
"Sa svoje strane Hrvatska treba učiniti sve da cijena zaduživanja bude niža", kaže Luković napominjući da će cijena zaduživanja na financijskim tržištima ovisiti i o raspletu dužničke krize u eurozoni.
Grčki primjer
Malo toga pozitivnog se u Hrvatskoj može dogoditi u 2012. Stabilizacija tečaja švicarskog franka i nova vlast - prilika da se započne s novom politikom, jesu svijetle točke, no, istaknuo je Luković, reforme koje bi se trebale provesti same po sebi neće potaknuti gospodarski rast.
Šef najveće hrvatske banke ujedno smatra da bi se trebao smanjiti broj zaposlenih u javnoj upravi. "Nužno je to zbog balansa javnog i privatnog sektora. Najbolji je primjer Grčka. On pokazuje kuda ćemo otići nastavimo ili ići istom ulicom", zaključio Luković.
